Ukoliko se od 1. srpnja ostvari ukidanje radnih dozvola za hrvatske građane u Njemačkoj, onda se hrvatski građani i tvrtke u toj zemlji u potpunosti izjednačuju s građanima i tvtkama iz drugih država EU (npr. Austrija, Italija i Slovenija).
Što to znači za hrvatske tvrtke?
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju prije dvije godine, većina hrvatskih tvrtki u Njemačkoj je ostvarila slobodu pružanja usluga. Iznimka su u Njemačkoj tzv. građevinske i srodne tvrtke, tj. tvrtke koje izvode elektroinstalacijske, plinske radove, metalne konstrukcije za građevine ili održavaju građevinske strojeve i slično, tvrtke koje se bave unutrašnjim uređenjem, kao i tvrtke koje pružaju usluge čišćenja i održavanja zgrada, usluge inventara i prijevoznih sredstava. Za navedene tvrtke u Njemačkoj ne vrijedi puna sloboda pružanja usluga, već prijelazne odredbe koje traju do kraja lipnja.
Ukidanjem radnih dozvola hrvatskim radnicima, automatski se ukidaju i prijelazne odredbe za navedene tvrtke. Dakle, u tom slučaju građevinske i druge tvrtke za koje sada vrijedi prijelazno razdoblje, mogu od 1. srpnja slobodno dovoditi radnu snagu i pružati usluge u Njemačkoj, sukladno europskim i njemačkim propisima. Dakle, one više ne bi bile ograničene na radne kontingente i mogle bi privremeno pružati prekogranične usluge bez otvaranja podružnice u Njemačkoj, sukladno odredbama Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i SR Njermačke.
Isto tako, hrvatske tvrke za lizing radnika, u slučaju ukidanja radnih dozvola za građane, mogu posuđivati hrvatske radnike drugim tvrtkama u Njemačkoj, ako posjeduju dozvolu za posudbu radnika od nadležnog ureda za zapošljavanje u Njemačkoj.
Što to znači za građane?
Do 30. lipnja samo hrvatski građani koji imaju sveučilišnu diplomu i pronađu radno mjesto koje odgovara njihovoj stručnoj spremi, ne trebaju tzv. EU-radnu dozvolu. Svi ostali za rad u Njemačkoj trebaju dobiti EU radnu dozvolu. Za dobivanje radne dozvole bez postupka provjere prednosti pri zapošljavanju, nužno je barem strukovno obzovanje u trajanju od minimalno dvije godine i ugovorena plaća koja odgovara prosječnoj plaći za navedenu struku u mjestu rada. U svim drugim slučajevima potrebno je pokrenuti postupak provjere prednosti pri zapošljavanju na njemačkom tržištu rada. Isto tako, u prijelaznom razdoblju hrvatski građani načelno ne mogu raditi u statusu lizing radnika.
Ukidanje radnih dozvola, značilo bi da na njemačkom tržištu za sve hrvatske radnike – dakle, neovisno o naobrazbi, radnom mjestu i ugovorenoj plaći – nema nikakvih dodatnih birokratskih prepreka. Potrebno je smo natjecati se za posao u skladu s njemačkim postojećim poslovnim običajima.
Zaključak
U slučaju produženja radnih dozvola, i dalje se hrvatski radnici ne mogu u potpunosti slobodno kretati na njemačkom tržištu rada, barem u naredne tri godine. Isto tako, prijelazne su odredbe na snazu barem još tri godine, a to znači i dalje za područje građevinarstva vrijede radni kontigenti te je zabranjen lizing radnika.
Ukidanje radnih dozvola za hrvatske građane i tvrtke, znači u Njemačkoj ostvarivanje, ne samo pune slobode kretanja robe, već i pune slobode kretanja radne snage i slobode pružanja usluga.
(CroExpress.eu)
Uz povoljne uvjete za vožnju, promet se na većini cestovnih pravaca odvija bez zastoja i…
Najveći maslinik na Balkanu prostire se na više od 500 tisuća kvadrata, a smješten je…
Los Angeles Clippersi vratili su se u igru i poravnali trenutno najzanimljiviju NBA play-off seriju…
Luka Matković (c), Marko Šimunović, Lorencio Lupulesku, Dario Pejić, Filip Palameta i trener Toni Vranjić…
Predsjednik RS Milorad Dodik gostovao je u Centralnom dnevniku kod Senada Hadžifejzovića. U emisiji je…
[gallery ids="682866,682865,682863,682864"] Nogometaši Sarajeva pobijedili su u nedjelju navečer na Koševu ekipu Veleža s 3:0,…
Komentari:
To znači;odoše Hrvati sa obiteljima.
Tko zadnji pođe nek izgasi svjetlo