Ugroženo 245.000 radnih mjesta u BiH

Prema pisanju Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) pandemija koronavirusa bi mogla ozbiljno naštetiti Bosni i Hercegovini.

U studiji koju su radile EBRD i Međunarodne organizacije rada (ILO), 245.000 bh. radnika moglo bi ostati bez posla. To je ekvivalent 20 posto radne snage iz 2020. godine.

Studija je identificirala 15 posebno ranjivih sektora ekonomije koji uključuju prodaju na veliko i malo, transport, poljoprivredu, te usluge smještaja i prehrane. Ovi sektori su podjednako pogođeni u entitetima Republika Srpska i Federacija BiH. Od navedenih 245.000, nešto manje od pola njih (114.000) je zaposleno u mikro poduzećima koja zapošljavaju do 10 radnika. Studija upozorava da su mladi zaposleni u ovim poduzećima pod većim rizikom da izgube posao. Studija je također pokazala da smanjenje radnih sati tijekom trećeg kvartala 2020. prouzrokovalo je otpuštanje radnika te pribjegavanje drugim privremenim smanjenjima radnog vremena što je bilo jednako gubitku 170.000 radnih mjesta.

Tijekom drugog i trećeg kvartala 2020. BiH je zabilježila razinu nezaposlenosti višu nego šest drugih ekonomija Zapadnog Balkana. I to za tri i četiri posto. EBRD i ILO su pokazali i kako žestoko je kriza utjecala na lokalna poduzeća. Naveli su da je gotovo 70 posto mikro te oko 60 posto malih i srednjih poduzeća prijavilo da ima problema s dotokom prihoda. Oko 70 posto mikro-poduzeća je reklo da su pretrpjeli značajne gubitke u prihodima od cca. 50 posto i više u travnju 2020.

Studija navodi pet preporuka kako bi se olakšali ekonomski izazovi izazvani pandemijom:

1. Potrebno je kreirati sveobuhvatne politike zapošljavanja na entitetskoj razini.
2. Razdvojiti zdravstveno osiguranje od registracije za nezaposlenost.
3. Poboljšati interoperabilnost baza podataka i razmjenu informacija između različitih razina vlasti i institucija.
4. Razmotriti dodatne planove zadržavanja radnih mjesta.
5. Preispitati neke od ranije implementiranih planova zadržavanja radnih mjesta u slučaju da se ponovno realiziraju.

Prema riječima sefice EBRD-a za Bosnu i Hercegovinu Manuele Naessl Ovo je veoma pravovremen izvještaj. S obzirom na poteškoće nazočne na tržištu rada u BiH koji datiraju iz vremena prije krize. Vlada i entiteti mogli bi daljnje napore usmjeriti na poboljšanje kvalitete i kvantiteta radnih mjesta. Borbu protiv emigracije. Smanjenje udjela i neformalnosti radne snage. Bolju koordinaciju i povećati broj ciljanih programa podrške, smanjujući, pa čak i usklađujući troškove rada.

Direktorica EBRD-a za ravnopravnost spolova i ekonomsku inkluziju Barbara Rambousek naglasila je potrebu pružanja ciljane podrške ugroženim osobama izvan radnog odnosa. Kao i mladim ljudima koji su među najviše pogođenim. Jer su uglavnom manje sigurni, a manje plaćeni. Često rade na poslovima koji zahtijevaju veliku interakciju s klijentima.

Naglasila je da će EBRD nastaviti raditi na uključivanju mladih ljudi. Kao i poboljšanju vještina i jačanju privatnog sektora u Bosni i Hercegovini. Ovaj zajednički izvještaj ILO / EBRD-a dolazi nakon prethodnih ispitivanja utjecaja pandemije koronavirusa u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. On također uključuje preporuke za politike rješavanje neposrednih izazova i dugoročnih posljedica. Pored sudjelovanja u dijalogu o politikama, EBRD je glavni investitor na Zapadnom Balkanu. Samo u 2020. godini EBRD je uložio 1,3 milijarde eura novih investicija.

U FBiH u veljači prosječna neto plaća iznosila 951 KM, evo tko je imao najveću

(www.jabuka.tv)