Mnogi mladi u BiH sve češće se javljaju liječnicima s određenim psihičkim poteškoćama koje su uglavnom posljedica stresa, piše Večernji list. Kako objašnjavaju liječnici, riječ je o psihičkim posljedicama stresa zbog ranih traumatskih iskustava, teškim socijalnim i materijalnim prilikama koje negativno djeluju na psihičko zdravlje mladih ljudi koji su opterećeni.
U razgovoru za Večernji list naš list psiholog dr. Marko Romić rekao nam je kako djeca i adolescenti dolaze kod psihologa na poticaj roditelja, nastavnika i starijih općenito, ali ne i samoincijativno. Problemi zbog kojih dolaze najčešće su zastoj i poteškoće u učenju i različiti oblici neprimjerenog ponašanja, kao što su agresivnost prema vršnjacima, roditeljima i slično.
Izostanci iz škole, krađe, pijanstva, klađenje… Na pitanje zašto se tako ponašaju, dr. Romić objašnjava: ”U svom iskustvu s njima vidio sam kako je u pozadini takvih ponašanja najčešće neko traumatsko iskustvo, obično u ranim fazama razvoja (alkoholizam, nasilje u obitelji, nasilje u vrtiću, školi, nesređeni obiteljski odnosi itd.).
”Mladi i studenti, pak, češće dolaze samoinicijativno. Najčešće zbog anksioznosti i raznih fobija koje često završavaju paničnim napadima. I kod njih se sve to odražava na učenje, koncentraciju, društveni život. Uzroci takvih stanja, prema mojim iskustvima u radu s mladima, uglavnom su vrlo slični onima kod djece, samo su oblici i forme pretrpljenih traumatskih iskustava nekada drugačiji jer su ih doživljavali kasnije,” kazao je psiholog Marko Romić za Večernji list.
I studiranje često sa sobom donosi neočekivane situacije i probleme te nezaobilazno stres. Na Sveučilištu u Mostaru studentima su omogućene usluge Psihološkog savjetovališta osnovanog u sklopu Studentske ambulante. U savjetovalištu se izmjenjuju tri psihologa, a dr. Marko Romić već nekoliko godina pokušava riješiti studentske probleme.
Dr. Romić kaže kako u prosjeku u ambulantu dolazi desetak studenata tjedno. Studenti se javljaju u savjetovalište zbog poteškoća u studiranju, kao što su poteškoće u učenju, prilagodba na studij, ispitna anksioznost, loša organizacija vremena, zatim zbog poteškoća u odnosima s drugima – partnerima, obitelji, prijateljima, kao i zbog nezadovoljstva sobom – nedostatak samopouzdanja, usamljenost, depresivnost, piše Večernji list.
Neki studenti možda ne znaju da studentski psiholog postoji, a većina ih se boji iznijeti svoj problem, no važno je znati kako se svaki problem može riješiti, te da studenti uvijek imaju s kim razgovarati.
(www.jabuka.tv)
Jedno su želje a drugo mogućnosti, kako u materijalnom tako i u intelektualnom smislu.