U svim općinama u BiH rađena je analiza vodotoka i pitke vode na glifosat.
Od ukupno 142 općine, u 138 općina,u vodotocima i pitkim vodama se nalazi glifosat. Četiri općine u kojima nije pronađen glifosat se nalaze u slijevu rijeke Une.
Glifosat se nalazi u skoro svim herbicidima za prskanje korova i najveći je izvor u svijetu malignih oboljenja.
Centar za životnu sredinu u Banjoj Luci proveo je i anketu koja je imala za cilj ispitivanje stavova o glifosatu, njegovoj opasnosti te podržavanju produljenja dozvole za uporabu glifosata u BiH. Stav javnosti bio je izuzetno negativan prema ovoj tvari i 97,2% anketiranih građana se protivi korištenju ovog herbicida.
Glifosat je izuzetno opasan i zbog toga pozivamo na odgovornost sve multikompanije i proizvođače koji koriste herbicide za tretiranje svojih proizvoda. Naša hrana i voda trebaju osiguravati, ne ugrožavati zdravlje, istaknula je Ivana Kulić iz Centra za životnu sredinu.
U kombinaciji s ostalim sastojcima herbicida, glifosat postaje toksičniji za 150 puta. S obzirom na činjenicu da se detektira u prehrambenim proizvodima, vodi i ljudskom organizmu, potrebno je zapitati se koja je potencijalna opasnost izloženosti ljudskog organizma ovoj supstanciji tijekom duljeg vremena.
Provedeno istraživanje
Glifosat je Međunarodna agencija za istraživanje karcinoma proglasila vjerojatno kancerogenim dok se Europska agencija za sigurnost hrane i Europska agencija za kemikalije ne slažu s ovom klasifikacijom. Ipak, EU još uvijek nije donio odluku hoće li odobriti upotrebu glifosata u budućnosti.
Centar za životnu sredinu u rujnu prošle godine obavio je nasumično uzorkovanje namirnica u Banjoj Luci i pet uzoraka analizirao na ostatke glifosata u certificiranom laboratoriju. Svi uzorci su imali razinu glifosata manju od 0,1 mg/kg, što predstavlja maksimalne dopuštene količine u namirnicama te su u zakonski propisanom opsegu, piše Izdvojeno.ba.
Za ovakve rezultate moramo biti zahvalni činjenici da su GMO usjevi zabranjeni u BiH, a glifosat se ipak najviše koristi upravo na njima. Ipak, upotreba glifosata je široka te se koristi i na voćnjacima, njivama prije i poslije žetve, na javnim prostorima itd. Zbog toga se moramo zapitati koliko smo mi, ali i ostali biljni i životinjski svijet, zapravo izloženi ovom herbicidu.
(www.jabuka.tv)
Napisano jednom mislim prosle god o katastrofalnim rezultatima nase vode gje ima aluminija…i ostalog, i sta
Na tome zavrsilo
Niko nista, a bolesti sve vise i vise
Netko je dobio novac da zatvori usta i vise ne prica o toj temi.
Koje općine ? Nabrojte ih !
Široki je na “dobrom” putu da postane najzagađenija i najnezdravija općina u BiH. Neka netko ovo demantira ako može.
PA VEĆ JE NAZAGAĐENIJA ,A NIJE NA PUTU DA BUDE.POGLEDAJTE OKO SEBE.
Što Feal truje Široki,nema mu premca.Naravno uz blagoslov lokalnih političara.
Ovo je katastrofa,,nema kuće da neko od obitelji nema Rak,,BOŽE POMOZI NAM”,,,šta se ovo dešava,,,!!!!!!!!!!!!!
Nitko nista ne analizira…a nema ni pismenih skolovanih da to ucine jer mladima pismenim sa zavresnim fakultetima nema mjesta u drzavnim institucijama ako nisu clanovi partije…ZALOSNO…
Soldo metali iz bojare se izliva na obilaznicu i niko nista
Smeće,bojare,kanalizacija sve pliva rijekom ili cestom i zemljom i vodom zato ovoliko malignih bolesti od kojih i mladi ljudi umiru.
farmaceutski lobiji-tuga
virdzinija cjelu hercegovinu otrova dok je se sadijo nas domaci majke mi ljudi nisu vako umirali mladi
Treba na doživotnu robiju poslati sve one koji su dopustili prodaju tih otrova, ali i one koji su ih prodavali. U pitanju je velika korupcija, jer su uvezeni otrovi zabranjeni u EU.
I pitamo se zašto obolijevamo? Pa zato što se sami trujemo. Morate znati da je najopasiji Herbicid koji stavljamo protiv korova. Ili ga koristimo da uništimo draču, ili neku drugu biljku. Ovaj Herbicid izravno napada naš imunološki sustav i dolazi do raznih bolesti.