U posljednjih 15 godina u školama u BiH 123.344 učenika manje

Gimnazija Široki Brijeg

Kvaliteta i stupanj obrazovanja smatraju se osnovnim faktorima razvoja svakog naprednog društva, a ulaganje u ljudski kapital je nužno za svaku državu koja teži ekonomskom i društvenom napretku, eliminiranju siromaštva i smanjenju nezaposlenosti.

Polazeći od toga da je kvalitetno obrazovanje usmjereno ka potrebama tržišta rada ključni faktor razvoja svake države, njemački GIZ će uime njemačke vlade, zajedno s projektnim partnerima u naredne dvije godine implementirati projekt “Stručno obrazovanje”.

Cilj tog projekta jeste poboljšanje kvalitete stručnog obrazovanja u BiH, a kao jedna od aktivnosti projekta, urađena je detaljna analiza dostupnih statističkih podataka nadležnih državnih institucija kako bi se došlo do osnovnih podataka o stanju u obrazovnom sektoru u BiH.

Statistički podaci dobiveni analizom podataka jasno pokazuju veliki trend opadanja broja učenika, kako u osnovnim tako i u srednjim školama. Naime, u posljednjih 15 godina broj učenika osnovnih škola u BiH je smanjen za 22 posto, dok je broj učenika srednjih škola smanjen čak za 25 posto, što u konačnici znači 123.344 manje učenika u osnovnim i srednjim školama u BiH.

Nasuprot tome se broj nastavnika u osnovnim školama i usprkos smanjenju broja učenika povećao za 13 posto, dok se taj broj u srednjim školama povećao za 15 posto. Ova činjenica, odnosno poboljšanje proporcionalnog odnosa učenika i nastavnika, kako u osnovnim tako i u srednjim školama, se može i treba iskoristiti u cilju poboljšanja nastavnog procesa i samog kvaliteta rada u školama. Analiza podataka pokazala je također da najveći broj učenika bira stručno usmjerenje koje dobivaju u srednjim stručnim, tehničkim i umjetničkim školama i to 70-74 posto učenika, dok gimnazije pohađa između 24 i 26 posto učenika.

S tim u vezi je uočljiv trend smanjenja broja učenika u zadnjih 10 godina u tehničkim školama za 11 posto, u srednjim stručnim školama za čak 41 posto u gimnazijama za 22 posto, u umjetničkim školama za 15 posto, a u srednjim školama za djecu sa poteškoćama u razvoju za 13 posto. Jedini porast broja učenika zabilježen je u vjerskim školama i to za 18 posto. Urađena analiza ukazuje i na smanjenje broja upisa učenika u srednje stručne škole u korist tehničkih škola u posljednjih deset godina. Velika promjena zabilježena je i u broju učenica koje za svoj obrazovni put biraju srednje stručne škole.

Tako se od 2006/2007 do 2016/2017. školske godine broj učenica u srednjim stručnim školama smanjio za 50 posto. Rezultati dobiveni analizom podataka nadležnih državnih institucija alarmantni su za stručnjake, institucije i organizacije koje se bave obrazovnom politikom, ali i za sve ostale aktere u BiH.

Činjenica je da jedino kvalitetno obrazovanje koje će rezultirati traženim kompetencijama predstavlja ključ za ostanak ljudi u BiH, ali i za njen neophodni ekonomski razvoj i podizanje žvotnog standarda svih njenih stanovnika.

(Fena)

5 komentara

  • Kao prvo otisao vam narod.drugo nigdje zanata koji se traze a ako ga dica i upisu nemaju adekvatnu praksu i sta im je vajde od papira..trece.pojedine struke imamo 30 god.poput trgovaca itd..pa u ciloj bih dosta trgovaca iz jedne opcine..dalje dica zavrse faks pa torbu na rame i odose.kud god..ako nema cacu ili strica.kuma.more vjecno biti na birou rada.ljudi moji ja ostarih..35 godina biroa..nikad posla ni za lika..stara ispricana prica ali nemogu sutit..zato neobjavljujte ovakve tekstove.samo ljude na grij navodite

  • Svi bi radili da imaju gdje .
    A ljudi odoše jer moraju raditi cijeli dan za 500 KM i mobing u tajkuna taman im dotekne za goriva i doručak da se ne sruše radeć?!
    A i da tako izdrže trebaju raditi 40 godina bez odmora,dječijeg,prevoza….da bi sa 65 godina dobili mirovinu 326 KM ,naravno ako uopće preživi.
    A ode u Njemačku i za pet godina zaradi i dobit će 300 eura mirovinu.

Odgovori na Anonimno X

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.