U Posavini manje 2000, a u ZHŽ-u više 11.000 te HBŽ-u 9000 Hrvata

Županije Zapadnohercegovačka, Posavska i Hercegbosanska su s najvećim brojem Hrvata nakon Hercegovačko-neretvanske i Srednjobosanske županije. Samo u jednoj županiji je, po nedavno okončanom popisu pučanstva, a čije podatke smo dobili od timova koji su ga pratili, došlo do porasta ukupnog broja pučanstva, u dvije do porasta broja Hrvata, dok je današnje područje Posavske županije demografski najviše izgubilo u odnosu na razdoblje prije 22 godine. U Zapadnohercegovačkoj županiji, koja je nacionalno najčistije područje u BiH, od 1. do 15. listopada popisano je 97.119 osoba, što je vjerojatno najveći porast od svih drugih područja gdje žive Hrvati.

ZHŽ najvitalnija

Prije 22 godine u općinama Široki Brijeg, Posušje, Grude i Ljubuški bilo je ukupno 88.992 osoba, a po aktualnim neslužbenim podacima, zabilježen je rast za više od 8900 osoba. Od toga broja, osoba koje su se izjasnile kao Hrvati je više za čak 11.000. Prednjači Široki Brijeg u kojemu je 29.739 osoba zabilježeno na popisu, što je povećanje za 2600 osoba u dva desetljeća. Ova je općina po broju stanovnika ispred Ljubuškog za nekih 600 osoba. Inače, populacija u Ljubuškom je veća za 1200 osoba, dok je Hrvata više čak za 3000 u odnosu na popis 1991. godine. Najveći rast doživjelo je Posušje, od čega se kao Hrvati izjasnilo 3700 osoba više. U ovoj je općini prije rata živjelo 17.134 osoba, a po popisu koji je okončan prije petnaestak dana ih je 3500 više. Grude su ostale najmalobrojnija općina sa 17.865 stanovnika. Rasle su tek za 1200 osoba, a Hrvata je 98,3 posto, odnosno u brojkama 17.577. Hercegbosanska županija sa šest općina doživjela, je prije svega zbog ratnih razaranja, značajan pad stanovništva na području većinskih srpskih općina. Istodobno, broj Hrvata se povećao za skoro 9000 u odnosu na popis 1991. godine. Središte županije, Livno, je u 22 godine izgubilo oko 3600 osoba, i tu se po svemu sudeći u najvećem broju radi o Bošnjacima i Srbima, ali i Hrvatima koji su zbog egzistencije potražili druge sredine. U toj općini je, ipak, za nekih 2000 Hrvata više nego na popisu prije 22 godine, a što se vjerojatno može objasniti činjenicom da je značajan broj hrvatskih prognanika iz središnje Bosne ostao živjeti u ovoj općini.

Promjena strukture

Istodobno, u Tomislavgradu, gdje podaci nisu do kraja obrađeni, se procjenjuje kako je Hrvata oko 29.500, a ukupan broj stanovništva se procjenjuje na oko 32.000. Broj Hrvata se po tim nepotpunim podacima povećao za oko 3500. U Kupresu Hrvati danas predstavljaju oko 88% ukupnog pučanstva, pokazuju dostupni podaci popisa. Tamo su uradili i nešto detaljniju analizu pa je utvrđeno da je ukupno 5270 stanovnika od čega su 4640 Hrvati, a oko 350 je Srba, 270 Bošnjaka. U Drvaru je, prema procjenama, prijavljeno oko 7000 stanovnika a Hrvati predstavljaju tek 14. dio ukupne populacije, odnosno ima ih oko 500. U Grahovu je oko 300 Hrvata, a u Glamoču oko 900 od oko 3600 stanovnika, koliko ta općina broji. U Posavskoj županiji manje je oko 10.000 ljudi u odnosu na 1991., no i jedna je općina Domaljevac-Šamac nastala u međuvremenu. Zajedno s Orašjem i Odžakom imaju 48.082 stanovnika, od čega se kao Hrvati izjasnilo 38.510. U Orašju je manje 2500, a u Odžaku 1700 Hrvata. Domaljevac-Šamac ima 5216, od čega 4760 Hrvata.

(VL)