U ovim gradovima je najviše prijavljenih za glasovanje iz dijaspore

Ovogodišnji lokalni izbori, sudeći prema podacima o broju prijavljenih glasača poštom, nisu izazvali neko pretjerano visoko zanimanje građana BiH koji trenutačno žive u iseljeništvu.

No, uvidom u pojedine gradove i općine ipak je moguće doći do zaključka kako u određenim lokalnim zajednicama, posebice nacionalno mješovitim, postoji nešto veća spremnost za odvojiti vrijeme i poslati svoj glas koji će pomoći definiranju budućeg ustroja i razvoja grada ili općine iz koje potječu.

Večernji list imao je uvod u odluku Središnjeg izbornog povjerenstva o zaključivanju središnjeg biračkog popisa sa stanjem na dan 22. kolovoza 2024. godine. Za glasovanje poštom iz inozemstva prijavljeno je 43.535 glasača, dok su za glasovanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima prijavljena 1254 glasača. Uspoređujući broj prijavljenih redovitih birača s brojem onih koji su iskazali zanimanje za glasovanje iz inozemstva poštom, moguće je utvrditi kako je najveće zanimanje u općinama višenacionalnog karaktera ili u onima u kojima je do početka rata živio značajan udio drugih konstitutivnih naroda.

U Derventi se tako prijavilo 1329 birača poštom, u Brodu 757, a u Šamcu 1048. U Modriči je pak zanimanje za glasovanje poštom iz inozemstva izrazilo 746 glasača, u višestrukom manjem Pelagićevu nešto veći broj, njih 785. U Bijeljini, pak, gradu s više od 100 tisuća stanovnika, broj prijavljenih glasača poštom je 962, a u Banjoj Luci tek 621. No, zato je zanimljiva situacija u sredinama poput Ključa, koji ima oko 15 tisuća redovitih birača i čak 1226 prijavljenih poštom, a među sredinama s najvećim brojem prijavljenih je Teslić s 1691 biračem. U kontekstu Srebrenice broj prijavljenih birača poštom iz inozemstva je 1101.

U gradu Mostaru, odnosno njegovih šest izbornih jedinica, ukupan broj prijavljenih za glasovanje poštom iz inozemstva je 746, i to najviše u gradskom području 2, njih 183. U Stocu se pak prijavilo 917 birača iz inozemstva.

Kada govorimo o središnjoj Bosni, izdvaja se nekoliko lokalnih zajednica s respektabilnim brojem prijavljenih birača poštom. Jedna od njih je Jajce u kojem se za glasovanje poštom iz inozemstva prijavilo 1708 birača, kao i Gornji Vakuf/Uskoplje u kojemu bi iz inozemstva trebalo glasovati 1158 žitelja. Promatrajući u omjerima, značajan broj prijavljenih poštom je i u manjim sredinama poput Bosanskog Grahova (357 u odnosu na 2471 broj redovitih), kao i u Glamoču (420 u odnosu na 3555 redovitih).

Od općina s apsolutnom većinom jednog konstitutivnog naroda, a u kojima su zabilježene velike brojke prijavljenih za glasovanje poštom su i Šekovići s 854 prijavljena glasača, Cazin s 1326, Velika Kladuša sa 719 te Tomislavgrad s 1869 glasača, a kuriozitet na ovim lokalnim izborima je i općina Krupa na Uni u kojoj se nitko iz inozemstva nije prijavio, navodi Večernji list.

Na središnjem biračkom popisu, i to onom koji je zaključen odlukom SIP-a BiH sa stanjem na dan 22. kolovoza, su 3.400.204 birača, a ovako visok broj već je u više navrata izazivao reakcije uslijed činjenice da je broj stanovnika u BiH, prema posljednjem popisu iz 2013. godine, bio 3.531.159 stanovnika.

Međutim, dosadašnja objašnjenja išla su u smjeru tvrdnji kako se na biračkom popisu nalaze svi oni građani, odnosno državljani BiH koji imaju osobnu iskaznicu, a upućeno je i na činjenicu da se najveći broj naših državljana izvan granica zemlje nije odrekao državljanstva. U ovom trenutku, u onom političkom smislu, traje predizborna kampanja, dok se na tehničkom planu vrše aktivnosti u smislu pronalaska rješenja za prijevoz osjetljivog biračkog materijala, odnosno listića za ovogodišnje lokalne izbore.

U tom smislu treba uputiti na činjenicu da se uslijed neuspješno provedena dva natječaja za osiguranje prijevoza Središnje izborno povjerenstvo BiH obratilo Oružanim snagama BiH za pomoć pri prijevozu glasačkih listića, a sam ministar obrane naveo je kako će odluka po tom pitanju biti pozitivna, zaključuje Večernjak.

(www.jabuka.tv)