U osam mjeseci potrošeno 17 milijuna na migrante, ali ne zna se što konkretno

Prema Informaciji Ministarstva sigurnosti BiH za osam mjeseci je za rješavanje migrantske krize potrošeno oko 17 milijuna eura, no iz dostavljenih podataka nije jasno precizirano na što je taj novac konkretno potrošen.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH u ponedjeljak navečer nije prihvatio zaključke zastupnika Jasmina Emrića (A-SDA) da taj dom zaduži Vijeće ministara BiH da hitno izmijeni Odluku o određivanju privremenih prihvatnih centara za smještaj migranata na način da se briše lokacija bivše tvornice “Bira” u Bihaću, odnosno da se odmah zatvori taj privremeni prihvatni centar, kao i da se zatvori prihvatni centar “Miral” u Velikoj Kladuši, piše Fokus.ba.

Glasovanju o ovim zaključcima prethodila je burna rasprava o Informaciji o stanju u oblasti migracija u Bosni i Hercegovini za kolovoz 2020. godine čiji je podnositelj Ministarstvo sigurnosti BiH.

Emrić je pojasnio da odluka Vijeća ministara nije utemeljena na materijalno pravnom propisu, i da ovu odluku ne propisuje zakonodavni okvir u BiH. Kazao je i da se izmještanje migrantskih centara iz Bihaća i Velike Kladuše traži prvenstveno iz sigurnosnih razloga i zbog svega onog što su građani USŽ-a proživljavali protekle tri godine. Podsjetio je da su privremeni prihvatni centri u Biri, Moralu i Sedri uspostavljeni na osnovu ugovora s privatnim tvrtkama koje stoje iza tih centara.

Pitanje za Cikotića

Emrić je upitao i ministra Selmu Cikotića i Vijeće ministara BiH zbog čega je odluka o uspostavljanju prihvatnih centara donesena samo za USŽ-a, dok za Republiku Srpsku i većinu drugih županija i gradova u FBiH, takva odluka ne postoji.

Samo USZ-a i Županija Sarajevo imaju prihvatne centre. Jasno je da je ovo politička igra, i samo SDA, SNSD i HDZ ne trpe posljedice i nemaju štete zbog migrantske krize. Kada jedan minsitar u vladi FBiH kaže da migranti ne mogu u Hercegovinu, njega se odmah posluša, nas koji smo migrante primili još 2018. godine i pokazali empatiju prema njima proglašava se nehumanim. Zašto se ne uvaži i glas građana USŽ-a, pa da se odrede barem kvote i da se migranti ravnomjerno rasporede u centrima širom zemlje, kazao je Emrić.

On je kazao i da je očekivao da će se u informaciji o migracijama naći i podaci o tome koliko se plaća smještaj za migrante u prihvatnim centrima u BiH, koji su mahom privatni i da se treba znati ko to i koliko zarađuje od migrantske krize. Naročito zbog toga, kazao je Emrić, jer dio sredstava se troši iz IPA fondova u te namjene, a taj novac trebao bi ići na ukupni razvoj zemlje.

Ministre Cikotiću, neslužbene informacije govore da se mjesečni zakup za te prihvatne centre privatnim licima plaća od 15.000 eura do 50.000 eura. Vi znate koliko je točno ta svota i kažite nam da znamo, jer naše službe i institucije to moraju znati, istaknuo je Emrić.

Emrić je ukazao i na različite podatke o broju migranata s kojima raspolaže Služba za poslove sa strancima BiH i MUP USŽ-a.

U prvih 8 mjeseci Službi je prijavljeno 11.292 nezakonita migranta što je smanjenje u odnosu na istio razdoblje 2019. godine. Kada pogledamo podatke iz informacije MUP-a USŽ onda vidimo da je na području USŽ za isto razdoblje legitimirano 23.696 migranata. Ova informacija želi prikazati smanjenje broja migrantskog tijeka. Nešto tu ne odgovara. Da bismo mogli kvalitetno procijeniti broj migranata trebali bismo imati podatke svih policijskih agencija. U šumama, privatnom smještaju, napuštenim objektima u USŽ-a procjenjuje se da je je oko 8.700 migranata i oni nisu u sustavu bilo kakve evidencije, kazao je Emrić.

U što su utrošeni milijuni?

Prema Informaciji Ministarstva sigurnosti BiH za osam mjeseci je za rješavanje migrantske krize potrošeno oko 17 milijuna eura, no iz dostavljenih podataka nije jasno precizirano na što je taj novac konkretno potrošen, te je Emrić kazao da bi javnost morala znati i taj podatak.

Zastupnicima se obratio i ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić koji je kazao da je u ŽS bilo više registriranih migranata nego u Unsko-sanskoj županiji.

On je kazao da se moraju potpisati sporazumi o readmisiji. Jedan takav je potpisan 4. studenog sa Pakistanom.

I u jednoj i u drugoj državi nalazi se u procesu parlamentarne ratifikacije i do tada se ne može primjenjivati a i kada se ratificiraju to je jedan težak proces. Te države nemaju interes da se ti sporazumi primjenjuju, kazao je Cikotić.

On je podsjetio i na kronologiju događanja od prebacivanja migranata iz Bire na Lipu, pa do nedavnog zatvaranja tog šatorskog kampa i njegovog ponovnog uspostavljanja. Kazao je i da nije bilo odobrenja Europske komisije da se kontejneri iz Bire prebace na Lipu, jer za to nisu bili stvoreni preduvjeti.

Kazao je da je njegovim i angažmanom drugih ljudi iz nadležnih institucija koje je okupio u tim spriječena humanitarna katastrofa na Lipi i da je situacija s migrantima sada donekle sanirana.

Zastupnica Alma Čolo (SDA) kazala je da odluke Vijeća ministara BiH moraju poštivati sve razine vlasti.

Ja nisam sretna što u Sarajevu ima 4.000 migranata, ali policija mora biti efikasna. Isto tako u vašoj županiji, ako je policija efikasna ona će riješiti problem. Ne može ministar Cikotić smještati migrante na Mars. Fluktuacija je išla prema USŽ, oni su se skupili kod vas da bi brže prelazili granicu. Ako budemo krizom upravljali s lokalne razine onda tu nema upravljanja, kazala je Čolo, kazavši Emriću da on ne može tražiti od Vijeća ministara da povlači svoje odluke.

No, niti Čolo, a ni drugi zastupnici SDA nisu reagirali kada je zastupnica Sanja Vulić (SNSD) kazala da ta stranka ostaje pri ranijem stavu kada su u pitanju migrantski centri na području RS, odnosno da ih tamo neće biti.

Zastupnici Čolo replicirao je Damir Arnaut iz Naše stranke, kazavši da nije točno da Vijeće ministara BiH ne može biti iznad Parlamenta BiH.

Ako Parlament usvoji zaključke zaslanika Emrića onda je to sasvim legalno. Ovdje je potpuno jasno o čemu se radi. Ovdje nema dijeljena odgovornosti niti tereta, sve je palo na USŽ dijelom na ŽS, ali najveći teret je na USŽ i povrh svega imate jednu anomaliju da je Bira u centru grada. Da bi se ovaj problem riješio mora se znati i to ponovno pitam zašto su naše granice prema Srbiji otvorenije kada je u pitanju naša Granična policija i zašto Granična policija BiH pomaže više Hrvatskoj da migranti ne odu tamo i onda ostanu na prostoru USŽ-a, nego da GP stavi resurse na granicu sa Srbijom, pitao je Arnaut.

Mirjana Marinković Lepić kazala je da su migranti godinu i pol bili na ulicama Tuzle i da se odustalo od njihovog smještanja u jedan centar kada su se tome usprotivili u lokalnoj zajednici.

Sasvim je razumljivo što zastupnik Emrić traži da se promijeni odluka. Trebamo podnijeti teret migrantske krize. Srbija je rasporedila teret migrantske krize. U jednom malom mjestu gdje je idem jer imam rodbinu oni su u malom broju i oni se faktički ne primjećuju. Evo Republika Srpska se ugleda na Srbiju pa neka se i u tome ugledaju, kazala je Lepić.

Optužbe iz SDA

Šemsudin Dedić, zastupnik SDA kazao je da nikada nije bila namjera da se migranti na silu vrate u Biru. Ocijenio je i da je točno da ima problema s migrantima u Bihaću i Velikoj Kladuši, ali da se oni preuveličavaju, te da se kod građana stvara kako je rekao bespotreban strah. Dedić je rekao da je Vlada USŽ od Vlade FBiH dobila pretprošle godine četiri milijuna maraka, a da još nema izvještaja o utrošku tih sredstava. Dedić je najavio i da će buduća podrška Kluba SDA Vijeću ministara zavisiti od njihovog odnosa prema prijedlozima Minsitarstva sigurnosti BiH za rješavanje migrantske krize. I on je suglasan da se mora znati koliko se plaća zakupnina za smještaj migranata.

Dedić je optužio A-SDA da vodi kako je kazao “autonomašku politiku” prema Sarajevu, na što mu je Emrić pokušao replicirati, no s obzirom na to da nije imao više pravo na replike, Emriću je isključen mikrofon, pa se nije moglo čuti što je želio kazati Dediću.

Iako su zastupnici SDA mahom bili protiv Emrićevih stavova, ipak pri glasanju o njegovim prijedlozima zaključaka ostali su suzdržani. Emrića su podržali zastupnici Naše stranke, SDP-a, Nezavisnog bloka i SBB-a.

(www.jabuka.tv)

12 komentara

  • Kristalno je jasno da migranti nisu dobro došli u Srpsku Republiku i Zapadnu Hercegovinu i sa tim se ne treba zamarati jer je to neizvodivo.

  • Te pare lova koja se izdvaja za migrante je pokradena prije nego sto dode u BiH. 70 posto klepe ovi iz MZ a ostalo nasi lesinari. Migranti su svakako politicka igra i zrtve velikih sila. Tako i mi u BiH. Kovu klepe i podjele u Briselu a nama dodu razuzdani migranti koji su prevareni i koji iz bjesa prema svemu samo prave probleme. Napadaju ljude, zene, djecu, pljackaju neduzan narod a ovi nalogodavci uzmu lovu i trljaju ruke..

  • Migrante vratiti kući njihovoj..
    Neka im tamo pomognu sa tim novcem, koji daje unija..
    Stari smrdež , izgubit ćemo ugled zbog migranata, a koji to ugled..
    Briga me za ugled, nama ste ih uvalili..
    I nama treba pomoć, svima..

  • Evo, smjestit ih u prihvatne centre… Ne mogu dalje preko granice…. Pa nece valjda zivjeti stalno u prihvatnom centru!!!
    Sta cemo mi s njima, to je potpuno druga kultura…..

  • Kako to mi nemoremo bez negativnog testa nide a njima neribaju ni testovi ni dokumenti nista i opet ih zale neka ih vode sebi ili neka ih vrate u njihovu drzavu.

Odgovori na Anonimno X

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.