Foto: Fena
Barbarić je na početku istaknuo kako nije siguran da su Hrvati kao narod uopće prepoznali važnost Hercegovačkog ustanka.
Zato nam ovakva predavanja trebaju i treba ih organizirati HAZU u BiH. Koliko god prosječan čovjek, pripadnik naše zajednice znao, zna na razini vojvode koji vodio ustanak, zna otprilike postaviti strane i locirati godinu te topografiju i to je to. Mi Hercegovački ustanak uopće nismo ugradili u naše kolektivno pamćenje, izjavio je Barbarić.
Kako je kazao, Hercegovački ustanak predstavlja jedan izuzetno bitan događaj tektonskih razmjera.
Nakon njega je geopolitička karta tadašnje Europe u potpunosti „pretumbana“, a lokalan je i naš je, jer su ga naši preci vodili. Na nama i našim generacijama je da mu racionalno i kritički priđemo sa svih strana. Treba ga znanstveno obradi i onda ugraditi u kolektivnu kulturu pamćenja, smatra Barbarić.
Dražen Barbarić
Mišljenja je i kako Hercegovački ustanak u hrvatskom narodu nije „dovoljno zaživio“ jer je BiH iz jednog imperija prešla u drugi.
Mi smo samo od jednog kolonizatora upadali u druge polukolonijalne i imperijalne režime da nismo mogli izgraditi kolektivnu kulturu pamćenja na ovaj događaj. Iz ove perspektive našeg sadašnjeg nacionalnog identiteta, ne treba retroaktivno učitavati neke odrednice koje tada nisu postojale – rekao je Barbarić, dodavši da je taj ustanak bio vođen od ljudi koji su socioekonomski bili potlačeni na marginama Otomanskog carstva i da je tak u kasnijim fazama zadobio nekakve proto-nacionalne konture.
Podsjetio je kako je Filozofski fakultet SUM-a ove godine obilježio brojne i izuzetno bitne okrugle obljetnice.
Nije da se ne radi, već smo mi kao narod u debelom zaostatku i nije lako uhvatiti korak. Borimo se i radimo na tome da nam buduće generacije koje budu dolazile, ne mogu zamjeriti kako po tom pitanju nismo ništa radili, rekao je Barbarić.
Foto: Fena
Akademik Frano Ljubić naveo je kako je obaveza HAZU-a u BiH, osim afirmacije znanosti i umjetnosti, skrbiti o vitalnim nacionalnim interesima Hrvata u BiH – o povijesti, jeziku, kulturi, baštini i identitetu.
Te nam naše vrijednosti osporavaju i ugrožavaju pripadnici drugih naroda, a naša zadaća je braniti naše svete vrijednosti, od kojih je jedna i Hercegovački ustanak. Borimo se na taj način što organiziramo znanstveno-stručne skupove, tribine i okrugle stolove, izdajemo knjige, zbornike radova i radimo istraživačke projekte, a to ćemo činiti i u buduće, poručio je akademik Ljubić.
„Dani Hrvatske akademije za znanost i umjetnost“ nastavljaju svoj program u petak, 20. lipnja, kada je u 19 sati na rasporedu predstavljanje Zbornika radova “Kamen – prirodno bogatstvo i kulturna baština“.
(Fena)
Rođen je kao Thomas Cruise Mapother IV 3. srpnja 1962. godine u Siracusama, u siromašnoj…
Nakon što je u jutrošnjoj nesreći kod Miljevine smrtno stradala 33-godišnja djevojka iz Sarajeva, a…
[gallery ids="778374,778373,778375,778376"] U prvoj utakmici večeri Malonogometne lige mjesnih zajednica Grada Širokog Brijega u srijedu…
Njemačke novine iz 1938. donose fascinantnu priču o spašavanju 290.000 dinara iz ruku naoružanih pljačkaša…
Svi se trude promet učiniti što sigurnijim, a trenutno se samo jedan europski grad može…
U četvrtak, u naseljima Brig i dio Mokrog doći će do povremene obustave vode zbog…
Komentari:
Održana tribina ispred 5 posjetitelja u prostoriji od čega su dva bili novinari.
Tema bez veze i apsolutno beskorisna, a izlagači ljudi joje je vrijeme davno pregazilo sa izuzetkom dekana Fikozofskog fakulteta kiji je sam po sebi niškorist.
Eto!
Najvažniju ulogu u Hercgovačkom ustanku imali su Hrvati, ali Srbi su sve to privatizirali. Već viđeno sto puta. Srbi su prije Amerikanaca bili na Mjesecu.
Evo maloprije procita ovde na Jabuki clanak o ustanku i tamo se uglavnom spominju srbi tako da neznam o cemu ovi likovi trabunjaju. Muslimani danas u svojim skolama uce dicu daje islam vazda bio u BiH a ostale vire dasu nastale poslije. Dje su ovi bili dase usprotive tim lazima i fantazijama ?