U Ljubuškom kreće sadnja čuvenog ranog krumpira

Protekla godina je bila teška i izazovna za poljoprivrednike u našoj zemlji.

Hranu je sve teže proizvoditi zbog sve većeg utjecaja klimatskih promjena. Potvrđuje to i Dubravko Vukojević, predsjednik Poljoprivredne zadruge „Plodovi zemlje“ iz Ljubuškog, čiji se članovi uveliko pripremaju za sadnju čuvenog krumpira „Ljubuški rani“ koji je među prvim proizvodima zaštićen oznakom geografskog podrijetla.

U okviru te Zadruge je 187 udruženih poljoprivrednih proizvođača koji na 350 hektara proizvode krumpir. Godišnje proizvedu blizu 8.000 tona, a isti im je plan i ove godine.

Za 15-ak dana krenut će sadnja u plastenicima, a narednog mjeseca na otvorenom, govori Vukojević za „Avaz“.

Kaže da su 2022. i 2023. godina bile izrazito dobre za proizvođače krumpira, ali i drugih vrsta povrća, dok je protekla godina bila prilično izazovna zbog kišovitog i hladnog proljeća, a sušnog i vrućeg ljeta.

Klimatske promjene su nam najveći izazov. Prije tri dana je bilo minus sedam, a sada je plus 15. I u ovom razdoblju to nije problem, ali bojimo se da se takve oscilacije ne dogode u trećem ili u četvrtom mjesecu. Kiša kada pada, to nije kiša, to su poplave, a suša postaje sve dugotrajnija, priča Vukojević.

I, dok se sve više govori o tome kako je neophodno intenzivirati poljoprivrednu proizvodnju, Vukojević ukazuje kako je to teško izvedivo, ponajviše jer nedostaje radne snage.

S jedne strane, sve je manje onih koji se žele baviti poljoprivredom, a s druge, nema radne snage. Uzalud i dnevnice od 150 KM kada na selu više nitko neće da radi. Što se tiče poticaja, oni su dobri. Bogohulio bih kada bih drugačije govorio. Međutim, mislim da se i o tom pitanju zakasnilo, jer mi nemamo uređen sustav kada je riječ o uvozu.

Što se tiče „Ljubuškog ranog“, mi sve plasiramo. Do polovice lipnja iskopamo sav urod i prodamo, jer u tom razdoblju nema ni banjalučkog, hrvatskog, njemačkog, nema ničijeg krumpira osim našeg. Ali, postavlja se pitanje šta je s drugim povrćem. Pa, ljudi su zaoravali rani kupus domaći radi uvoznog, objašnjava Vukojević za „Avaz“.

(www.jabuka.tv)