U Domu zdravlja povećan broj pacijenata zbog ugriza krpelja

Krpelji i drugi insekti mogu da pokvare ljubiteljima prirode boravak i uživanje u lijepom vremenu na otvorenom.

U Domu zdravlja kažu da je posljednjih dana povećan broj pacijenata sa ugrizima spomenutih insekata i objašnjavaju da je naročito rizičan boravak na livadama među niskim rastinjem i u šumama. Zbog toga liječnici pozivaju na oprez, jer ovi insekti mogu prenijeti opasne bolesti.

Lječnici upozoravaju na to da se krpelji kod ljudi najčešće “ugnijezde” na pregibima, vlasištu i znojem podložnijim vlažnijim dijelovima tijela, piše Glas Srpske.

”Bolesti kod čovjeka nastupaju ako ih ugrize zaraženi krpelj, koji slinom prenosi uzročnike bolesti na čovjeka, ali i gnječenjem ovog insekta preko oštećene kože. Ujedom krpelja se najčešće prenose bolesti životinja, a to su lajmska bolest, eritema, migrans, krpeljni meningoencefalitis, tularemija, babezioza i druge”, rekla je šefica Odjela obiteljske medicine, primarijus doktor Zora Kremenović.

Dodala je da je većina ujeda ovih napasti bezopasna, ali da je obavezno javljanje liječniku, ukoliko se pojave simptomi bolesti.

”Ugriz krpelja ne znači odmah i pojavu bolesti. Na mjestu ujeda obično se javlja crvenilo, svrab i blaži otok, koji mogu potrajati nekoliko dana. Ako se nakon tog razdoblja pojave simptomi poput temperature, bolova u mišićima i zglobovima, glavobolja, mučnina i pojava osipa, obavezno je javljanje liječniku”, kazala je Kremenović.

Istaknula je da je kod ujeda ovih insekata najvažnije njihovo pravilno uklanjanje.

”Krpelj se vadi pomoću pincete, kojom se zahvati gornji dio trupa, što bliže koži i lagano izuče. Ako se dogodi da dio krpelja ostane u koži, nema razloga za veću zabrinutost. Ostaci se mogu ukloniti kasnije. Ukoliko netko nije siguran kako da se riješi ove napasti, može se za vađenje obratiti liječniku”, objasnila je Kremenović.

Mještanka Kuljana Dragana Ristić kaže da je posljednjih dana dosta vremena provodila u prirodi.

”Obično predvečer idem u šetnju, a često boravim i na livadama i u šumi. Imala sam jedan ugriz krpelja ovog proljeća, ali sam ga izvadila pomoću pincete. Poslije toga sam dezinficirala površinu kože alkoholom”, rekla je Ristić.

Krpelji napadaju i životinje, posebno pse, pa veterinari upozoravaju da ugrizi za životinje mogu biti kobni. Ako nije tretiran preparatom ili nema ogrlicu protiv krpelja i insekata, psa nakon boravka u prirodi obavezno treba pregledati. Ukoliko se uoči krpelj, treba ga pravilno odstraniti, a potom pratiti ponašanje životinje, u slučaju da je zaražena nekom od bolesti zbog ujeda.

Sustavno zaprašivanje zelenih površina najbolja je borba protiv malih napasti.

U Domu zdravlja poručuju da je najbolja prevencija bolesti koje prenose krpelji izbjegavanje područja bogatih ovim insektima.

”Između ostalog, preporučuje se nošenje odjeće dugih rukava i nogavica, koje treba umetnuti u čarape ili čizme. Ne treba nositi vunene odjevne predmete, jer se za njih lakše prilijepi krpelj. Mogu se koristi i preparati protiv ovih napasti u obliku spreja ili tekućine”, kazala Kremenović.

(Fena)