U BiH živi gotovo 18.000 modernih robova

Moderno ropstvo u BiH je duboko ukorijenjen problem koji nadležni javnosti često žele prikazati kao nekoliko izoliranih slučajeva koji su statistički zanemarivi.

Uz neizdrživu socijalno-ekonomsku situaciju, ljudi koji su primorani da zbog vlastite egzistencije obavljaju bilo kakve poslove često upadnu u kandže modernih robovlasnika, piše Dnevni avaz.

Oni budu namamljeni u zamku “poslodavaca” koji im kasnije oduzmu dokumente, primoraju ih da rade besplatno te im uskraćuju slobodu kretanja prijetnjama, ucjenama i drugim perfidnim metodama, ali nekada budu iskorišteni i vrbovani i od članova vlastite obitelji.

Prema procjenama Indeksa globalnoga ropstva (Global Slavery Idex), BiH je na 25. mjestu po modernom ropstvu od 167 tretiranih zemalja.

Prema tim procjenama, koje su jedinstveno izvješće za 2016. godinu ”Walk Free” fondacije, organizacije za zaštitu ljudskih prava, u BiH je zabilježeno 17.800 slučajeva modernoga ropstva. Prema ovom istraživanju, BiH s još deset zemalja dijeli 25. mjesto od 167 tretiranih država prema zastupljenosti modernoga ropstva.

Žrtve tijekom svoga robovanja doslovno preživljavaju pakao…

– Oduzeo mi je putovnicu, ošišao me na ćelavo…Svakoga dana bi me vrijeđao, nazivao pogrdnim imenima. Radio sam od zore do ponoći. Osim dogovorenoga hranjenja koza, ovaca, krava, svinja, radio sam i sve druge teške fizičke poslove – maltao, čistio, tovario meso, radio u klaonici. Plaću je trebao slati mojoj supruzi, ali joj je govorio da sam ja sve propio – riječi su Bosanca čiji se život pretvorio u noćnu moru kada je završio kao rob u susjednoj Hrvatskoj.

Preventivno djelovati

Dragan Mioković, visokorangirani policijski časnik u mirovini, kaže da je zasnivanje ropskoga odnosa jedan od najtežih oblika kriminalnoga ponašanja.

– Ropstvo je nešto što s moralne točke gledišta predstavlja najcrnju i najodvratniju stranicu ljudske povijesti. Dozvoliti povratak nečemu takvom u bilo kojem obliku je nedopustivo i iz ovoga što vidim iz medija, ropstvo se obično događa u ruralnim sredinama. Osim represivnoga djelovanja koje je neophodno, treba djelovati i preventivno te objasniti ljudima o čemu je riječ. Netko iz njihove bliže okoline, tko bi to mogao primijetiti, treba odmah prijaviti policiji i socijalnoj službi takve slučajeve – zaključuje Mioković.

(www.jabuka.tv)