U BiH ne postoji registar oboljelih od raka

Karcinomi su odgovorni za smrt više od osam milijuna ljudi širom svijeta godišnje, od čega četiri milijuna umre u najproduktivnijoj životnoj dobi, a broj oboljelih u globalnom je porastu.

Međutim, točan broj pacijenata u Bosni i Hercegovini je nepoznat, jer na razini države ne postoji registar oboljelih od ove zloćudne bolesti. Izgleda da su se i aktivisti umorili od pozivanja na uspostavljanje ovog registra pa se o njemu u posljednje vrijeme ništa ne može čuti, piše Avaz.

Prema podacima globalne zdravstvene statistike (GLOBOCAN), broj novooboljelih od ove zloćudne bolesti u 2020. godini u BiH iznosio je 14.637.

Ugledna liječnica i svjetski priznata stručnjakinja iz onkologije Maja Banjin objasnila je koliki je značaj ovog registra.

Važno je imati registar za oboljele od raka jer bi se tako moglo pratiti koliko je ljudi u određenoj regiji bolesno, zatim trend povećanja malignih bolesti u cijelosti, kao i rezultati liječenja, pa bi se mogle praviti paralele između naših i rezultata u svijetu. Onda bi se mogao praviti plan za daljnje dijagnostičke i terapijske modalitete koje zemlja treba uvesti da bi se poboljšala kvaliteta skrbi za maligne pacijente i zdravu populaciju. Moram reći da desetljećima radim kao onkolog i desetljećima se ta ista tema, odnosno problem potrebe za nacionalnim registrom provlači i nikada nije riješen, rekla je dr. Banjin za Avaz.

Navodi kako on ne postoji ni na razini FBiH, ali da se na županijskim razinama vode bolnički registri.

U BiH su najzastupljenije maligne bolesti dojke, prostate, pluća i debelog crijeva. Banjin navodi da se prema incidenciji ne razlikujemo od zapadne populacije.

Međutim, ono u čemu se razlikujemo jeste stadij bolesti u kojem se ona dijagnosticira. U svijetu se radi o ranom stadiju, kada je bolest izlječiva. Mi, nažalost, zbog neadekvatnih sekundarnih prevencija još imamo vrlo uznapredovale stadije, upozorila je dr. Banjin.

Maid Đelilović, koordinator za medije Udruženja liječenih i oboljelih od karcinoma „Rubin“ Hadžići, također ukazuje na potrebu osnivanja registra na državnoj razini.

Da imamo registar, znali bismo točan broj oboljele populacije, znalo bi se na koje područje da se usmjere preventivni pregledi, a bila bi poznata i tipizacija karcinoma, kazao je Đelilović.

Kada je riječ o entitetu Republika Srpska, regionalni centri Instituta za javno zdravstvo RS vode registre za teritorij za koji su odgovorni. U izvještaju predstavljenom na stranici Instituta za javno zdravstvo RS navedeno je kako je prisutan trend rasta broja novootkrivenih slučajeva.

Izvještaj se zbog kompleksnosti prikupljanja podataka ažurira svake dvije godine.

(www.jabuka.tv)