Tužbe u SKB Mostar: Neki djelatnici moraju vratiti novac, a neki ne?

Za oko 780 djelatnika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar koji su tužili ovu medicinsku ustanovu radi isplate razlike plaća i naknada po osnovi rada počele su pristizati sudske presude za naplatu. No, pojedini djelatnici tvrde kako su presude jako različite i diskriminirajuće te kako je od novca veći problem poniženost radnika.

”Masovno su počele pristizati sudske presude za naplatu koje su jako različite. Ne znam od čega to zavisi. Moja je recimo 847 KM dok ima kolegica koje su dobile naplatu primjerice 2.400 KM. Ja sam dobila odbijenicu, nemam pravo na novac, dobila sam od odvjetnika obavijest da naplatim sudske troškove, a pošto sam ja imala naknade za prijevoz 631KM, ostane mi da moram platiti 215KM”, rekla je za Bljesak.info jedna medicinska djelatnica, koja je željela ostati anonimna, ali je željela da priča dođe u medije.

Povrijeđenost i poniženost

Podsjećamo, oko 780 djelatnika Kliničke bolnice Mostar je tužilo ovu medicinsku ustanovu radi isplate razlike plaća i naknada te su nakon odluke Ustavnog suda FBiH, koji je donio odluku kojom se kolektivni ugovor o pravima i obvezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti zdravstva iz 2000. godine, na osnovi kojega su djelatnici i tužili svog poslodavca, proglašava nevažećim. Zbog toga su tužbe pale u vodu.

”Moji troškovi i nisu veliki kako čujem da je kod pojedinih kolega. Ovo je čista diskriminacija. Moja kolegica na sedmom katu je dobila iznos od 40.000 KM, druga 20.000 KM, a mi da platimo sudske troškove”, rekla je u razgovoru za Bljesak.info medicinska djelatnica koja sudjeluje u ovom sporu ističući kako je ovo za nju prije svega ponižavajuće, uvredljivo i ”kosi se sa zdravim razumom”.

”Ne znam hoću li išta postići što se priča daje u medije, jer sve je više jasno. No želim da se zna. Naš je veći problem od novca povrijeđenost i poniženost. Osjećamo se diskriminirano, a nas je masa. Bila sam kod odvjetnika koji kaže da je 105 osoba dobilo tužbu što na puni, što na pola iznosa. Međutim, to je izišlo negdje oko tri milijuna maraka. I onda se umiješala politika”, rekla je sugovornica portala Bljesak.info i dodala kako se svi slažu s tim da se politika umiješala u tom smislu da presude budu ljudima jednoglasne.

Tko ima ljude iz politike

”Znači ako je netko dobio puni iznos neka dobijemo svi, a ako nije neka nisu svi”, kazala je naša sugovornica dodajući da svi rade isti posao i po istim kolektivnim ugovorima.

”Nakon što smo predali kolektivnu tužbu i organizirali se po odjelima, potpisali i odnijeli odvjetniku on je od nas tražio rješenje o zaposlenju, o troškovima prijevoza godišnjim odmorima i platnu listu za tri godine. Onda je počelo pojedinačno obračunavanje koliko tko ima naplatiti, jer razlika je po broju sati, smjenama, noćni rad i takve stvari. Razlike su bile u iznosu, što je normalno, ali nije u redu da neki dobivaju odbijenice dok drugi presudu za isplatu punog iznosa”, dodala je.

Istaknula kako je još jedna stvar koja im svima smeta ta što se nije išlo redu. Na Općinskom sudu, po njezinim riječima jeste, gdje je naša sugovornica bila među prvih 40 koji su trebali naplatiti kolektivnu tužbu, no na Županijskom sudu, kazala je, nije.

”Išlo se po poznanstvima, po vezama, ako je netko imao nekoga u sudu kao i sve što nam ide. Onda su na Županijskom sudu izvlačeni predmeti i određene osobe koje su bliže sudskim krugovima su dobile ili koji imaju ljude iz politike”, rekla je i dodala kako ju je ombdusmen savjetovao da se ogluši na presudu, što namjerava i uraditi.

Pitanje ustavnosti

Podsjetimo djelatnici su tužbe podigli radi isplate razlike plaća i naknada po osnovi rada u vremenskom razdoblju od 7. listopada 2000. do 31. prosinca 2003. godine tražeći razliku između isplaćenih plaća i onih plaća koje su utvrđene kolektivnim ugovorom o pravima i obvezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti zdravstva iz 2000. te godine.

No, odmah se postavilo pitanje ustavnosti ovog kolektivnog ugovora, budući da je isti zaključen između federalne Vlade i Neovisnog strukovnog sindikata djelatnika zaposlenih u zdravstvu Federacije BiH.

Ranije su u SKB-u Mostar potvrdili kako federalna Vlada nije imala punomoć za pregovaranje, zaključivanje i potpisivanje navedenog kolektivnog ugovora od Hercegovačko-neretvanske županije, niti je HNŽ naknadno pristupio navedenom ugovoru.

(Bljesak.info)