Tri ključne stvari koje treba znati o nadolazećem fenomenu El Nino

Što bi se moglo dogoditi ako površina ekvatorijalnog Pacifika postane samo malo toplija? Mogle bi umrijeti tisuće ljudi zbog promjene vremena od Indije do Floride. Gospodarstva bi mogla izgubiti milijarde dolara, cijene robe kao što su kava i kakao bi mogle skočiti u nebo.

Područja koja su prije bila pošteđena mogla bi doživjeti razorne uragane, poplave ili suše, a druga bi imala predah od takvih razornih sila.

Cijeli taj ciklus je poznat kao vremenski fenomen El Nino – južna oscilacija. On se sastoji od faze El Nina (tople faze Pacifika), La Nine (hladna strana) i neutralne faze koja se javlja između.

Prognostičari očekuju da će se cijela stvar ponovno pokrenuti u narednim mjesecima, a vrhunac će biti oko prosinca ili siječnja. Bloomberg je istaknuo tri ključne stvari koje treba znati o nadolazećem fenomenu El Nino.

1. Kakav je očekivani učinak?

El Nino obično znači jaku kišu duž pacifičke obale Amerike, od Kalifornije do Čilea i preko Argentine. To bi mogla biti dobra vijest za Argentinu, gdje je rekordna suša pogoršala ekonomske probleme zemlje.

S druge strane, posljednji veliki El Nino 2015.-16., najjači od rekordnog 1997.-98., donio je smrtonosne poplave Srednjem zapadu SAD-a. El Nino obično stvara suho vrijeme u Australiji, Indoneziji, Filipinima i sjevernom Brazilu, prenosi Vecernji.ba.

Posljednji put ovaj vremenski fenomen smanjio je količinu oborina za vrijeme indijskog monsuna, isušivši poljoprivredna zemljišta i ograničio proizvodnju kakaovca u Obali Bjelokosti, riže na Tajlandu i kave u Indoneziji, a šumski izbili su u Australiji i Južnoj Africi.

2. Što uzrokuje ciklus?

Nisu poznati točni razlozi zašto se javlja El Nino, ali neki znanstvenici smatraju da ovaj fenomen nastaje zbog načina a koji Zemljina atmosfera baca toplinu u svemir. Atlantski i Indijski oceani imaju slične događaje, ali oni nemaju dalekosežan utjecaj kao oni u golemom Pacifiku.

3. Utječu li klimatske promjene na ciklus?

Neki rani modeli sugerirali su da će kako se Zemlja zagrijava, broj El Nino događaja rasti. Međutim, čini se da se to nije dogodilo. Do ovog stoljeća, La Nina je dominirala ciklusom.

Bit će potrebno više istraživanja da se otkrije zašto, kažu meteorolozi. Prema Geraldu Meehlu, višem znanstveniku u Nacionalnom centru za istraživanje atmosfere u SAD-u, jedna je teorija da je čimbenik dim od šumskih požara koji su harali Australijom tijekom 2019. i 2020. godine.

Toliko je varijabli koje utječu na El Nino i njegove posljedice, primijetio je prije nekoliko godina meteorolog američke vlade Tom Di Liberto, da izdvajanje uloge globalnog zatopljenja možda nije moguće.

(www.jabuka.tv)