Trgovina ljudima: U 3 godine registrirano 105 žrtava

U Hrvatskoj je samo prošle godine 38 osoba identificirano kao žrtve trgovanja ljudima, od čega je 35 hrvatskih državljana uglavnom iskorištavano za ilegalni rad i seksualne usluge, no tamna je brojka, upozoravaju stručnjaci, mnogo veća zna li se da se na svjetskoj razini tek dva posto žrtava spasi iz ralja trgovaca ljudima.

Iako u Hrvatskoj, barem do sada, nije bio službeno zabilježen slučaj otmice ili trgovanja ljudi u svrhu odstranjivanja organa, odnosno ilegalne transplantacije, prisutni su drugi oblici trgovanja ljudima, najviše u seksualne svrhe, ali i zbog prisilnog rada i obavljanje ilegalnih radnji.

Sa žrtvama trgovine ljudima u Hrvatskoj i Europi, a najviše u Londonu, radila je časna sestra Stanka Oršolić iz organizacije Redovnice Europe umrežene u borbi protiv trgovanja ljudima i iskorištavanja (RENATE). Kaže kako je u Hrvatskoj situacija prilično specifična i da se u posljednje tri godine bilježi porast u identificiranju žrtava.

Suvremeni robovi

No, osnovni je problem što je i dalje vrlo mali broj žrtava trgovine ljudima otkriven.

U posljednje tri godine u Hrvatskoj je zabilježeno 105 žrtava trgovine ljudima, dok je u 2002. godini, od kada se počeo bilježiti broj identificiranih žrtava, do 2013. ukupno bilo 147 žrtava, što je svojevrsni uspjeh institucija, smatra Oršolić.

“U Hrvatskoj je slučaj internoga trgovanja, što znači da su žrtve domaći stanovnici, no bilo je i radne eksploatacije pa su radnici bili iz drugih, također siromašnih područja. To su uglavnom žrtve iz bivše Jugoslavije, posebno iz Srbije, BiH i Crne Gore. U Hrvatskoj se prvenstveno žrtve seksualno eksploatiraju, radi se o 80 posto slučajeva, potom se eksploatiraju za rad, što je postao trend. Prisilna eksploatacija može biti prisilni rad, neplaćeni rad i iskorištavanje ljudi jer su slabijeg obrazovnog statusa ili u svojoj okolini nisu našli odgovarajući posao. U potrazi za boljim životom i poslom naišli su na tvrtke koje zapošljavaju ljude time da im ne isplaćuju plaće ili su potplaćeni, imaju loše radne uvjete ili pak nemaju ljudske uvjete stanovanja i prehrane”,  kaže Oršolić.

Tvrdi da se u svakom dijelu svijeta mogu naći žrtve trgovine ljudima. Kao primjer ističe našu obalu koja je problematična tijekom turističke sezone kada su velike fluktuacije ljudi i turista.

(Fena)