Tko radi najviše sati tjedno, a tko najmanje? Evo kako stoje BiH i Hrvatska

Radnici u Europi rade sve manje sati tjedno. U posljednjih deset godina prosječno radno vrijeme u EU smanjilo se za jedan sat tjedno.

Količina vremena provedenog na poslu u Europi opada. Istraživači ovaj trend pripisuju porastu zaposlenja na nepuno radno vrijeme i većem udjelu žena u svijetu rada, piše Euronews.

U gotovo polovici od 34 analizirane europske zemlje pad je bio još izraženiji — više od jednoga sata između 2014. i 2024. godine. Tjedno radno vrijeme također znatno varira diljem kontinenta.

Gdje Europljani rade najviše?

Prema Eurostatu, u 2024. godini prosječno stvarno tjedno radno vrijeme (puno i nepuno radno vrijeme zajedno) za osobe u dobi od 20 do 64 godine u njihovom glavnom poslu kretalo se od 32,1 sata u Nizozemskoj do 39,8 sati u Grčkoj.

Ako se u obzir uključe i zemlje kandidatkinje za članstvo u EU, članice EFTA-e i UK, najviša vrijednost zabilježena je u Turskoj – 43,1 sati tjedno, prenosi N1.

Geografski trendovi: južna i istočna Europa na vrhu

U zemljama južne i istočne Europe ljudi rade dulje, s naročito visokim brojkama u zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU.

Nakon Turske (43,1 sata), sljedeće na popisu su:

• Srbija (41,3 sata)
• Bosna i Hercegovina (41,1)
• Crna Gora (podaci za 2024. nisu dostupni, no 2020. je imala 42,8 sati)

Zatim slijede:

• Grčka (39,8)
• Bugarska (39)
• Sjeverna Makedonija (također 39, ali s podacima do 2020.)

U Hrvatskoj je broj radnih sati u tjednu u prosjeku 37,8, što je nešto više od prosjeka EU (36),

Ove zemlje često imaju niže plaće, višu razinu neformalne zaposlenosti i manji udio rada na nepuno radno vrijeme.

Zapadna i sjeverna Europa: Kraći radni tjedni

U zapadnoj i sjevernoj Europi radni tjedan je kraći. Nizozemska (32,1), Norveška (33,7), Austrija i Danska (33,9) bilježe znatno kraće tjedne radne sate. Ove regije karakterizira:

• snažna zaštita radnika
• visoka produktivnost
• široka prisutnost fleksibilnog i skraćenog radnog vremena.

Među velikim europskim gospodarstvima:

• UK i Španjolska (36,4 sati)
• Italija (36,1)

Ove dvije države su iznad prosjeka EU. Međutim, podaci za UK potječu iz 2019., pa je stvarna brojka vjerojatno niža danas, s obzirom na opći silazni trend.

Kako se radno vrijeme promijenilo u posljednjih 10 godina?

Usporedbom podataka iz 2014. i 2024. godine, samo su četiri od 34 zemlje zabilježile porast tjednog radnog vremena.

U tri od njih porast je bio minimalan:

• Litva i Cipar (+12 minuta)
• Malta (+ 6 minuta)
• Iznimka je Srbija, s izraženim povećanjem od 1,7 sati tjedno (1 sat i 42 minute više).

U Francuskoj radno vrijeme ostalo je nepromijenjeno, dok je pad bio manji od pola sata u Italiji, Švedskoj i Latviji.

Pad od više od jednoga sata u gotovo polovici zemalja

U 16 od 34 zemlje, radno vrijeme smanjeno je za više od jednoga sata tjedno — a u nekima i više od dva sata:

• Turska (-3,8 sata) i Island (-3,5) prednjače.
• Belgija i Luksemburg bilježe pad od 2,5 sata.
• U Hrvatskoj pad od jednog i pol sata tjedno

Još sedam zemalja ima pad od 1,5 sata ili više:

• Danska i Austrija (-1,9)
• Njemačka (-1,8)
• Estonija (-1,7)
• Češka (-1,6)
• Portugal i Hrvatska (-1,5)

Zašto opada broj radnih sati?

Znanstvenici nude nekoliko objašnjenja:

Prema novom istraživanju Europske komisije koje je analiziralo trendove u 6 zemalja EU između 1992. i 2022., glavni razlog pada je rast nestandardnih oblika zaposlenja, osobito rada na nepuno radno vrijeme.

Dodatni čimbenici:

• sve više žena radi
• veći udio poslova u uslužnim djelatnostima
• zaposleni s punim radnim vremenom rade otprilike isto kao i 1980-ih,
• samozaposleni rade sve manje, jer mnogi prelaze na nepuno radno vrijeme — iako i dalje u prosjeku rade najviše sati.

(www.jabuka.tv | Foto: Freepik.com)