Tihi spasitelji: Rođaci iz dijaspore omogućuju preživljavanje za mnoge u BiH

Novčane doznake iz dijaspore i dalje ostaju ključan izvor prihoda za mnoga kućanstva u BiH.

Njihova važnost raste u uvjetima ekonomske nesigurnosti i slabe domaće proizvodnje

Priljev novčanih sredstava iz dijaspore u Bosnu i Hercegovinu bilježi rekordne iznose. Pokazuju to službeni podaci, ali i informacije “s terena” o potrošnji i konverziji eura kao dominantne inozemne valute, piše Večernji list BiH.

Jasno je da bez pomoći rođaka iz inozemstva mnoge obitelji u BiH ne bi imale dovoljno sredstava za preživljavanje pa se onda kao o “sreći u nesreći” može govoriti o ovoj posljedici masovnog iseljavanja iz BiH u ratu i poraću.

Socijalna davanja

Pristigli ukupni osobni transferi, koji obuhvaćaju novčane doznake iz inozemstva, dosegnuli su u četvrtom tromjesečju prošle godine 3,98 milijardi KM.

Prema podacima Centralne banke BiH, ukupni tekući transferi iz inozemstva, uključujući i strane mirovine, dosežu 5,46 milijardi maraka.

Najveći iznosi osobnih transfera zabilježeni su u drugom i trećem tromjesečju, a iznose više od 1,1 milijardu KM, dok je u prvom tromjesečju zabilježeno 859 milijuna KM, a za četvrto tromjesečje predviđa se blagi pad na 918 milijuna KM.

Ostali tekući transferi, uglavnom strane mirovine, također su u porastu, s ukupnim iznosom od 1,47 milijardi KM, od čega 1,34 milijarde KM otpadaju na socijalna davanja.

Ukupno gledano, Bosna i Hercegovina je u 2024. godini primila oko 5,46 milijardi KM iz inozemstva kroz novčane transfere.

Istodobno, podaci Centralne banke BiH i Svjetske banke pokazuju rast doznaka od 2,3 milijarde KM u 2014. na gotovo 4 milijarde KM u 2024. godini. Prema metodologiji Svjetske banke, koja uzima u obzir i kompenzaciju zaposlenih, doznake su za 2023. iznosile čak 5,14 milijardi KM, dok se procjena za 2024. još očekuje.

Ovi podaci potvrđuju stabilan rast iz godine u godinu, osim u 2020., kada je zabilježen pad zbog pandemije. I dok obje institucije bilježe uzlazni trend nakon 2020., Svjetska banka dosljedno prikazuje veće iznose, s naglašenim skokom između 2022. i 2023. godine.

Prema anketi o potrošnji kućanstava u BiH za 2021./2022. godinu, koju je objavila Agencija za statistiku BiH 2024., 4,6% stanovništva prima novac iz inozemstva.

Prosječan broj primljenih doznaka po kućanstvu u posljednjih 12 mjeseci je 5,3, dok je prosječan godišnji iznos 2276,28 KM.

Najviše sredstava dolazi iz Njemačke, skandinavskih zemalja, Sjeverne Amerike, ali i susjednih država.

Važno je napomenuti razliku u metodologiji. Dok Centralna banka BiH evidentira isključivo osobne transfere, Svjetska banka uključuje i plaće sezonskih i privremenih radnika iz BiH u inozemstvu.

Usporedba BiH i susjeda

Novčane doznake iz dijaspore i dalje ostaju ključan izvor prihoda za mnoga kućanstva u BiH.

Njihova važnost raste u uvjetima ekonomske nesigurnosti i slabe domaće proizvodnje. S obzirom na to da čine više od 10% BDP-a zemlje, dijaspora ne samo da pomaže pojedinačnim obiteljima već značajno doprinosi ukupnoj makroekonomskoj stabilnosti Bosne i Hercegovine.

Zanimljivo je usporediti priljev novca iz dijaspore u BiH s onim u susjednim zemljama, koje također imaju veliku iseljeničku populaciju.

U Srbiju je tako iz inozemstva građanima te države 2023. godine uplaćeno 4,99 milijardi eura, što je za gotovo pola milijarde više u odnosu na prethodnu godinu.

Vrijednost inozemnih doznaka u Srbiji premašila je ukupnu vrijednost stranih ulaganja. Doznake iz inozemstva primaju većinom građani starije životne dobi u Srbiji, a one dolaze iz svih krajeva svijeta, najviše iz Njemačke, Švicarske, Austrije, Francuske i Sjedinjenih Američkih Država.

Jedno istraživanje od prije dvije godine u Švicarskoj, zemlji iz koje u razne dijelove svijeta stranci šalju najviše novca, pokazalo je da novčane doznake najmanje jednom godišnje u domovinu šalje 29 posto Britanaca, 30 posto državljana BiH, 40 posto državljana Srbije i 46 posto Portugalaca.

Predstavnici druge generacije imigranata u pravilu rjeđe šalju novac u zemlje podrijetla jer su već i slabije socijalne veze s domovinom roditelja.

Prosječni iznos također se jako razlikuje u ovisnosti o nacionalnosti. Na prvom mjestu su Britanci, s prosječne 4000 franaka, slijede Portugalci s 2200 i Nijemci s 1100 franaka.

U nižem dijelu spektra su Talijani sa 650 franaka, imigranti iz Srbije s 460 i iz BiH s prosječna 324 franka. Istraživanje je pokazalo da upravo građani Srbije i BiH novac najčešće šalju kako bi pomogli obitelji i prijateljima, dok Portugalci novac najčešće prebacuju na svoj račun u Portugalu.

(www.jabuka.tv)