Teretana u BiH najjeftinija, ali ipak mali broj ljudi redovito vježba

Prema podacima infografike koju je izradio Pixsell, mjesečna članarina u teretanama u Bosni i Hercegovini u prosjeku se kreće oko 23,60 eura, što je najniža cijena ovih usluga u regiji.

Naime, spomenuta infografika prikazuje koliko stoji prosječna mjesečna članarina u teretanama u zemljama Europske unije.

Najskuplja je Švicarska s mjesečnom članarinom od oko 83 eura, slijede Malta s 57 eura i Češka s 47 eura.

Hrvatska je, također, među skupljim zemljama, odmah iza Luksemburga i Slovenije, s prosječnom mjesečnom članarinom od oko 39 eura. Što se tiče ostatka svijeta, najskuplji je Katar s članarinom od 110 eura, a najjeftinija Sirija, gdje mjesečna članarina stoji 10 eura.

Unatoč činjenici da svaka općina ili grad imaju najmanje jednu teretanu te da su cijene ovih usluga, što je vidljivo i iz navedene infografike, u Bosni i Hercegovini među jeftinijima u ovom dijelu Europe, raniji podaci pokazuju kako tek mali postotak stanovništva ove zemlje redovito koristi ove prostore za vježbanje, piše Večernji list.

Ipak, trendovi se, prema tvrdnjama trenera, popravljaju. Prema riječima menadžera sporta i fitness-trenera Ensara Čolpa, mnoge studije pokazuju da u teretanu uglavnom idu osobe koje zarađuju više novca jer se više brinu o svom zdravlju.

Što je plaća veća, veća je i vjerojatnost da ćete ići u teretanu. Još je veće iznenađenje činjenica da se gotovo trećina njih nikada nije ni oznojila u teretani, naglasio je Čolpa za Fenu.

Istaknuo je i kako je fitness najpopularnija fizička aktivnost na svijetu. Tvrdi da su se fitness-industrija i teretane počele ubrzano razvijati ranih 1980-ih godina, ali da su novac i profit bili glavni pokretači.

Fitness-industrija je, kazao je ovaj trener, vrijedna milijarde dolara i povezana je s odjećom, hranom, pićem, opremom, teretanama i, naravno, influencerima. Ističe kako fitness i teretana nisu novijeg datuma, nego se popularizacija dogodila 70-ih godina, pojavom jogginga i aerobika.

Čolpa kaže kako vježbanje seže daleko u prošlost, samo što ljudi tada nisu imali moderne strojeve za trening i utege.

Ljudi na to, zapravo, nisu gledali kao na vježbe, nego je to bio način života. Budući da je većina posla bila fizička, ljudi su vježbali onoliko koliko im je bilo potrebno. Većina stanovništva bila je u mnogo boljoj formi nego danas, i to isključivo zato što nije sjedila za stolom i imala je mnogo više vježbe zbog vrste posla koji je obavljala, istaknuo je.

Inače, u Sarajevu je otvorena prva teretana za žene 1932. godine u okviru Ženskog gimnastičkog društva Sloga. Međutim, teretane za muškarce pojavile su se prije.

Ističe da se jedna od najstarijih teretana u Bosni i Hercegovini nalazila u Banjoj Luci, gdje je 1927. godine otvorena u okviru Sokolskog doma. Na nedovoljnu fizičku aktivnost stanovništva u ovoj zemlji upućuju i podaci o najčešćim uzrocima oboljenja koja su vezana uz krvožilni sustav.

Ako se promatra po geografskim regijama, vidi se da su građani sjevernih dijelova Europe bitno fizički aktivniji. Tako čak 70 posto Šveđana, 68 posto Danaca i 66 posto Finaca vježba najmanje jedanput tjedno.

Što idemo južnije, taj broj se smanjuje. Tako u Bugarskoj čak 78 posto, a u Rumunjskoj 40 posto građana nikada ne vježba. Što se tiče zemalja bivše Jugoslavije, u Sloveniji je 22 posto ispitanika reklo kako nikada ne vježba, a u Hrvatskoj 29 posto.

(www.jabuka.tv | Foto: Freepik)