Točno mjesec dana nakon što je lansiran iz Francuske Gvajane, teleskop Webb je odradio posljednje manevre kako bi se stacionirao u solarnoj orbiti na položaju poznatom kao Lagrangeova točka broj dva, odnosno L2, objavila je američka svemirska agencija NASA.
Na tom položaju u svemiru, Webb će stalno biti poravnat sa Zemljom budući da će teleskop i planet zajedno kružiti oko Sunca, što će omogućiti neprekidnu radio komunikaciju.
Za usporedbu, Webbov prethodnik, svemirski teleskop Hubble, kružio je oko Zemlje na udaljenosti od 550 kilometara, izlazeći i ulazeći u sjenu planeta svakih 90 minuta.
Zajednička gravitacija Zemlje i Sunca održavat će teleskop Webb u stabilnom položaju, pa će biti potrebno samo minimalno korištenje njegovog raketnog pogona kako bi održavao putanju, rekao je NASA-in znanstvenik Eric Smith.
Riječ je o revolucionarnom, devet milijarda dolara vrijednom infracrvenom teleskopu, koji je NASA predstavila kao vodeći opservatorij za svemirsku znanost sljedećeg desetljeća. Teleskop je 100 puta osjetljiviji od svemirskog teleskopa Hubblea i očekuje se da će duboko promijeniti razumijevanje svemira i mjesta čovjeka u njemu, javlja Hina.
Webb će uglavnom promatrati svemir u infracrvenom spektru, što će mu omogućiti da prodre kroz oblake plina i prašine gdje se rađaju zvijezde, dok je Hubble djelovao prvenstveno na optičkim i ultraljubičastim valnim duljinama.
Rad u infracrvenom području znači i da će Webb bilježiti svjetlost koja je u ovaj spektar dospjela kroz milijarde godina crvenog pomaka.
Tako će on moći snimiti svemirske objekte koje do sada nismo imali prilike vidjeti – prve zvijezde i galaksije koje su nastale u vrlo ranom dobu svemira, kada je on bio star tek oko 100 milijuna godina.
Ti objekti tada su emitirali pretežno ultraljubičasto zračenje, a ono je kroz više od 13 milijardi godina, zbog širenja svemira, prošlo kroz cijeli vidljivi spektar i sada se može detektirati tek kao vrlo slabo infracrveno zračenje. Snimanje prvih velikih struktura u svemiru trebalo bi otkriti mnoge do sada nepoznate činjenice o nastanku prvih zvijezda i galaksija.
Glavno zrcalo teleskopa, koje se sastoji od 18 heksagonalnih segmenata od berilija optočenog zlatom, ima puno veće područje za prikupljanje svjetla.
Osim istraživanja formiranja najranijih zvijezda i galaksija, astronomi će moći proučavati i super masivne crne rupe za koje se vjeruje da zauzimaju središta dalekih galaksija.
Instrumenti na Jamesu Webbu omogućit će potragu za dokazima o atmosferi koja podržava život na egzoplanetima, posebice postojanje ugljikovog dioksida i metana, ali i na puno bližim svemirskim tijelima poput Marsa ili Saturnovog ledenog mjeseca Titana, javlja Hina.
Webb teleskop, pak, nije namijenjen za traganje za kemijskim “biomarkerima”, koji bi išli korak dalje u potvrđivanju izvanzemaljskog života.
Sljedećih tjedana predstoji fino ugađanje instrumenata svemirskog teleskopa, a očekuje se da bi nakon nekoliko mjeseci trebao biti u potpunosti operativan.
(www.jabuka.tv)
Sredstvima Europske unije podržano je više od 2.000 korisnika u Bosni i Hercegovini, kroz 171…
Premijer Federacije Bosne i Hercegovine i predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Nermin Nikšić postom na…
Video prilog snimljen u Prozor-Rami otkrio je fascinantnu avanturu paraglajdera dok lete iznad prekrasnog Ramskog…
Nogometaši Sarajeva pobijedili su u subotu u Modriči ekipu dobojske Sloge sa 1:0, u susretu…
Najviša zgrada u BiH je Avazov toranj u Sarajevu, čija je izgradnja završena 2008. godine,…
Rusija je pokrenula kazneni postupak protiv ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog te je raspisala tjeralicu za…
Komentari:
Jedan od povijesno gledano najznacajnijih dogadjaja u znanosti, svaka cast i neka je sa srecom!
Besmisleno trošenje novca.
A što je smisleno? I što misliš gdje je taj novac otišao kad se radio teleskop? Novac je otišao na plaće ljudi koji su radili na njemu. Ljudi s tim plaćama žive i prehranjuju obitelji. Nije novac lansiran zajedno s teleskopom u svemir.