Tekstilna industrija se polako vraća u normalu

Stanje u tekstilnoj industriji u Federaciji BiH polako se vraća u normalu i tvrtke koje se bave ovom djelatnošću imaju više posla u odnosu na 2020. godinu.

Kako ističe Jasmina Zejnilagić, tajnica Udruženja za tekstilnu, kožarsko – prerađivačku i gumarsku industriju pri Gospodarskoj komori FBiH, situacija sa narudžbama dosta je bolja nego prošle godine, ali je još aktualan problem pada nezaposlenosti.

Prema procjenama, naredno razdoblje će biti dosta teško za tvrtke iz ovog sektora, te će trebati nekoliko godina da se stanje u tvrtkama vrati na razinu prije pandemije, kazala je Zejnilagić.

Podsjetila je Zejnilagić i na činjenicu da je oko 90 posto proizvodnje zasnovano na lohn poslovima, te da u uvjetima pandemije određeni ugovori nisu mogli biti realizirani, piše Fena.

Možemo reći da su najmanje gubitke imale tvrtke koje izrađuju radna i zaštitna odijela, dok je modna industrija imala velike gubitke. U pandemiji je uznapredovao novi način prodaje jer su se određene tvrtke i trgovine bazirale na online prodaju, pri čemu je prema istraživanjima najveću potražnju imao spavaći program (pidžame, kućna odjeća i rublje).

Prema podacima UIO, u osam mjeseci ove godine od ukupnog broja tekstila i proizvoda od tekstila najviše je uvezeno odjeće i pribora za odjeću, pletenog ili heklanog i to iz Turske, Kine, potom Italije, dodala je Zejnilagić.

Pojedine tvrtke i u krizi su, kaže, pronašle šansu i kanale za prodaju, radeći nove asortimane kao što su zaštitne maske ili odijela koja se koriste u medicinskom programu.

Određen broj tvrtki okrenuo se i iskoristio ovu priliku kako ne bi imali velike gubitke i kako bi opstali na tržištu, te su svoje pogone stavili na raspolaganje za proizvodnju medicinske opreme, koja je jednim dijelom rađena i za inozemna tržišta.

Zejnilagić je kazala da je u proizvodnji tekstila, odjeće, te kože i proizvoda od kože u 2019. godine bilo je 23.759 zaposlenih osoba, da bi taj broj sredinom 2020. bio smanjen na 21.626, a sredinom ove godine iznosi 20.463.

Ukupna razlika je nešto viša od tri tisuće radnika što je rezultat zatvaranja određenih tvrtki i manjeg opsega poslovanja. Možemo reći da teško razdoblje očekuje sve tvrtke iz prerađivačkog sektora što je uzrokovano povećanjem cijena sirovina, željeza, čelika, nafte, i raznih taksi na svjetskom tržištu, te su iz tih razloga neophodni kvalitetni strateški programi i mjere za podršku tvrtkama koji su nositelji ekonomskog razvoja zemlje, zaključila je Zejnilagić.

(www.jabuka.tv)