Europska unija, SAD i Japan podnijeli su u srijedu tužbu pred Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO) protiv Kine zbog novih ograničenja koja je ta zemlja uvela na izvoz sirovina poznatih kao rijetki metali, učinivši prvi korak prema procesu koji bi mogao rezultirati odlukom svjetskog trgovinskog tijela i mjerama odmazde protiv Kine, izvješćuju američki i europski mediji.
Kina praktički drži monopol na rijetke metale, kemijske elemente koji se koriste u proizvodnji najmodernijih naprava, od televizora s ravnim ekranom, auto dijelova do ‘smartphonea’. SAD već dulje vrijeme izražava zabrinutost i ljutnju zbog činjenice da Peking sve više ograničava dostupnost tim elementima, njih 17, koji su neophodni u proizvodnji predmeta visoke tehnologije.
Rijetki metali poput lantana, europija, erbija i neodimija nisu samo znanstveno, nego i geopolitičko i ekonomsko pitanje; danas se, naime, 97 posto njihove rudne eksploatacije odvija u Kini, s najvećim nalazištima na području Tibeta, a Amerikanci i drugi tek trebaju i svoja nalazišta početi iskorištavati da ne bi ovisili o kineskim viškovima, kojih će s razvitkom kineske industrije biti sve manje. Velika potražnja za ovim metalima mogla bi, upozoravaju analitičari, biti povod novim ratovima.
Tijekom posljednjih par godina Kina je postupno uvodila ograničenja na izvoz rijetkih metala, poput kvota i carina, pozivajući se na nužnost zaštite okoliša, zbog čega cijena tih metala drastično raste.
“Kina sve više ograničava svoj izvoz rijetkih metala, što izaziva štetne prekide u lancu opskrbe tim materijalima na svjetskom tržištu”, priopćio je američki ministar trgovine Ron Kirk. Kasnije u srijedu oglasio se i američki predsjednik Barack Obama koji je kazao da je tužba podignuta kako bi se “američkim radnicima omogućila ista šansa u globalnom gospodarstvu”.
“Moramo preuzeti kontrolu nad našom energetskom budućnošću i ne možemo dozvoliti da energetska industrija pusti korijenje u nekoj drugoj zemlji samo zato što je istoj dozvoljeno kršiti pravila”, kazao je Obama.
Europski povjerenik za trgovinu Karel De Gucht je upozorio da mjere koje je Kina uvela predstavljaju “kršenje pravila međunarodne trgovine te ih treba suzbiti”.
“Te mjere utječu na proizvođače i potrošače u Europskoj uniji”, rekao je De Gucht.
Europska unija je iz Kine 2010. godine uvezla rijetke elemente uvrijednosti 340 milijuna eura, ali europski dužnosnik koji je želio ostati anoniman objašnjava da je većina rijetkih metala stigla u Europu u obliku gotovih proizvoda te je gospodarski utjecaj znatno veći i broji se u milijardama.
Kina je reagirala već i prije samog podnošenja tužbe, tvrdeći da su donesene mjere “u skladu s pravilima WTO-a”.
“Mjere su usmjerene prema zaštiti okoliša i održivom razvoju”, izjavio je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Liu Weimin i poruči da će Kina nastaviti opskrbljivati svjetsko tržište rijetkim metalima.
Rijetki metali su taj naziv dobili u 18. i 19. stoljeću, ali neki od tih 17 nisu rijetki. Lantana, otkrivenog još 1893., na zemlji ima više nego srebra ili olova. Nekada se kao nusprodukt rudarstva skladištio, a počeo se koristiti s pojavom hibridnih automobila. U Pruisu ga, primjerice, ima oko pet kilograma. Toyota je prva i jedina tvornica automobila koja je investirala u rudnike rijetkih metala.
LED svjetiljke su zahvaljujući europiju mnogo blještavije nego što bi bile bez njega. Erbij je korisniji kao primjesa drugim elementima i služi za pojačavanju svjetlosnih impulsa u optičkim kablovima. Neodmij, kao i njegov “susjed” samarij (atomski brojevi 60 i 62), omogućava manje, ali jače magnete bez kojih Sony ne bi mogao napraviti nekadašnje kazetne Walkmane te Discmane. Danas neodmij ima sve veću ulogu u vjetroturbinama.
(www.jabuka.tv)