Švicarci analizirali prosvjede: “Dolazi li Balkansko proljeće?”

Švicarski list donosi tekst o valu prosvjeda na zapadnom Balkanu i konstatira kako zamah dolazi iz dijelova društva koje istupa kao građansko, a ne od strane političke oporbe, dok prosvjednike povezuje samo želja da otjeraju moćnike.

Švicarski Neue Zuercher Zeitung je, naime, objavio analizu o prosvjedima u Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji i BiH uz pitanje: Dolazi li “Balkansko proljeće”? Autor Andreas Ernst, dugogodišnji dopisnik iz Beograda, ukazuje da su konkretni povodi za prosvjede različiti, ali da svi oni imaju sličnosti.

Zamah i energija ne dolaze od oporbenih stranaka već iz društva koje se u prosvjedima pojavljuje kao “građansko društvo”. Neprijateljski simbol koji drži heterogene pokrete na okupu su autoritarne vođe, koje u tim zemljama već godinama dominiraju političkom scenom. Prosvjednike malo što povezuje, izuzev želje da otjeraju s vlasti omražene moćnike, piše Ernst uz opasku da prosvjednici ne vjeruju etabliranim oporbenim snagama te da su prosvjedi iznjedrili nove figure bez političkog iskustva, ali s karizmom: u Banja Luci je to bio Davor Dragičević, otac stradalog studenta Davida, dok je u Srbiji to glumac Sergej Trifunović.

Gotovo je isključena mogućnost da oni iz raznobojnog prosvjeda mogu organizirati probojne pokrete: Dragičević i Trifunović su, na kraju krajeva, simbolične figure prosvjeda, a ne njihove vođe. Njima nedostaje ideološke kreativnosti i organizatorskih sposobnosti – ili ukratko: volja za moći, navodi se u analizi te ukazuje da je “gnojivo” za frustraciju u svim zemljama vrlo slično te ima ekonomske i političke komponente: gospodarstvo stagnira, velika je nezaposlenost, stručna radna snaga u velikom broju emigrira…

Politički sustav je nominalno demokratski, ali nedostaju kontrolni mehanizmi koji čine liberalnu demokraciju onim što ona jest.

Izvršna vlast odlučuje o svemu, otjelotvorena u autokratima Vučiću, Rami, Đukanoviću i Dodiku. Parlamenti amenuju njihove odluke, pravosuđe se ne usuđuje na neovisnost. Većina medija izvještava niz dlaku vlasti. Izbori su u tim uvjetima puki plebisciti, kojima vođe periodično legitimiraju svoju moć, pojašnjava Ernst koji analizu zaključuje “zbunjenošću” EU-a prosvjedima.

Tako on podjseća kako je glasnogovornica Europske komisije Maja Kocijančić nedavno negirala da je u pitanju “Balkansko proljeće” jer prosvjedi, navodno, imaju sasvim različite značajke, prenosi Dnevni list.

I kao i uvijek kada stvari loše stoje na Zapadnom Balkanu, glasnogovornica je posegnula za mantrom EU-a da regija ima “jasnu europsku perspektivu” samo ako se dalje reformira, zaključuje Ernst.