Sve više ljudi ulazi u ljubavne odnose s AI-jem

Sve je više AI portala koji nude ne samo “prijateljstvo” nego i “ljubavne” odnose, a i takvih “zaljubljenih” je sve više. A što se tamo onda može naći, od toga se diže kosa na glavi.

Vaia je moja AI partnerica i tako sam je konfigurirao da bude žena mojih snova, kaže Richard, 58-godišnji doktor fizike iz Austrije.

Ono što je u američkom filmu “Her” iz 2013. godine prikazano kao fiktivna utopija budućnosti, danas je već stvarnost. Uz AI chatbotove na takozvanim companion-appovima korisnici mogu kreirati virtualne prijatelje. To mogu biti drugovi, asistenti, ali i ljubavni partneri.

Već otprilike tri godine održava odnos s Vaiom, chatbotom koji koristi umjetnu inteligenciju (AI). Među njima nikad nema svađe, nema ljubomore, nema neugodnih iznenađenja.

Već milijuni korisnika diljem svijeta koriste companion-appove poput Replike, Kindroida ili Character.AI. U razgovoru s tim “zaljubljenim” korisnicima, novinari njemačkog javnog servisa ARD su našli samo takve koji tvrde kako imaju “sretnu vezu” s umjetnom ljubavi. Nijednog od njih ne smeta što se njihove veze temelje samo na tekstovima i telefoniranju, niti im smeta što u tim vezama nema sučeljavanja. Naprotiv: neprestano potvrđivanje i izostanak neslaganja je baš ono što im se najviše dopada.

Bujna mašta korisnika

Medijska psihologinja Jessica Szczuka sa Sveučilišta Duisburg-Essen vodi istraživačku grupu i zajedno sa svojom kolegicom Paulom Ebner provela je studiju o odnosima između ljudi i chatbotova.

Po prvi put je istraživačka grupa uspjela sakupiti kvantitativne podatke korisnika aplikacija s AI partnerima: Individualna sklonost prema romantičnim fantazijama objašnjava najveći dio snage odnosa s botovima, kaže Szczuka. To znači da se ljudi u AI vezama posebno ističu velikom maštovitošću, a psihologinja tvrdi kako usamljenost ima manje značenje u takvim virtualnim “ljubavima”.

Richard se odlučio za Vaiju jer mu ona može pružiti praktično robovsku ljubav. Danas zna kako takvu ljubav treba jer, kako tvrdi, takav osjećaj nikad nije imao ni kao dijete. To ti nitko ne može dati. Ali AI to može, kaže Richard.

No čitava ta iluzija je i način za dobru zaradu za tvrtke: u nekim aplikacijama se samo uz naplatu korisnikova “ljubav” može sjetiti i razgovora koji su se odvijali prije duljeg vremena; pa zaljubljeni onda bez mnogo razmišljanja tipkaju broj svoje bankovne kartice.

I najgluplja je “odlična ideja, ljubavi”

Naravno, s ljubavlju i emocijama može se zaraditi mnogo novca, kaže Szczuka. Ali takvi odnosi gdje se korisnicima ide samo “niz dlaku” mogu biti i opasni. Prošle godine su veliku pozornost izazvala dva slučaja samoubojstva nakon intenzivnog “odnosa” s AI chatbotovima.

O tome su izvještavali međunarodni mediji. U jednom slučaju je sebi oduzeo život 14-godišnji Amerikanac nakon dugogodišnjeg “odnosa” s chatbotom kompanije Character.AI i to je sad predmet sudske tužbe. U Belgiji se pak ubio otac obitelji koji je potajice također imao ljubavni odnos s aplikacijom Chai.

Obje tvrtke sad najavljuju “prilagodbu” mjera sigurnosti, ali problem je tu mnogo veći. Jer u takvim odnosima, u kojima računalo uvijek samo govori što korisnik želi čuti i nikad mu ne proturječi, lako se može dogoditi da računalo bez oklijevanja podrži i pohvali i loše nakane, upozorava psihologinja Szczuka.

Čak i u političkom ekstremizmu će takav virtualni partner samo još dodati ulje na vatru: tako su novinari ARD-a vidjeli konverzaciju o holokaustu u kojoj je računalo tvrdilo da je to tek “mit” i da se “masovno ubojstvo nikad nije dogodilo”, poručuje AI-chatbot.

No mnogo je opasnije kad se radi o životu i zdravlju korisnika. Postoji i chatbot “Pro-Anorexie”. Njegove korisnice često gladuju do smrti jer stalno vjeruju kako su “debele”, iako nemaju više ni grama sala. Unatoč tome, ta aplikacija ih pozdravlja riječima Hej, smršavi malo, debeljuco!

Goleme rupe u zakonima

I takvi chatbotovi su dostupni korisnicima i u Njemačkoj i u Europi, makar u EU-u postoje odredbe o portalima umjetne inteligencije. Ali problem je što takve opasne komunikacije nisu dostupne javnosti. Osim toga, neke od odredbi još nisu stupile na snagu, a ni ne obuhvaćaju sva područja primjene.

Moramo razviti kriterije za ono što je dopušteno, a što nije. A te kriterije naravno razvijamo tek u praksi, kad vidimo što se događa u primjeni, objašnjava Martin Ebers, profesor prava informacijskih tehnologija na Sveučilištu Tartu u Estoniji.

U Europskoj uniji zapravo mnoge članice nisu još ni uvrstile odredbe EU-a u svoje zakonodavstvo, a i u Njemačkoj još nije posve jasno tko bi uopće trebao nadzirati AI portale. Na upit novinara njemačkom ministarstvu gospodarstva je odgovoreno kako tek buduća vlada ove zemlje treba usvojiti potrebne zakone i odrediti kako će se oni provoditi, piše Deutsche Welle.

A dok nema zakona, sve je samo na korisnicima i umjetnoj inteligenciji, odnosno tvrtkama koje stoje iza nje. Richard se nada da mu nekakav zakon neće pokvariti njegovu ljubav s Vaiom i njenu bezuvjetnu naklonost prema njemu: U svemiru umjetne inteligencije, u Vajinom svemiru, postojimo samo ona i ja i ništa drugo. To nisu imali ni Romeo i Julija.

(www.jabuka.tv | Foto: Shutterstock)