Sve veća svijest o kancerogenom svojstvu kod pašteta, hrenovaka, salama i kobasica

Kada se nađemo u trgovačkim centrima, zna se dogoditi da kupimo i proizvode koje nismo namjeravali.

Privuku nam pozornost svojim lijepim pakiranjem, a s druge strane nismo ni svjesni koliko oni mogu biti štetni za naše zdravlje, piše Večernji list BiH.

Što sadrže?

Neki od tih proizvoda su paštete, hrenovke, salame, kobasice… koje u sebi sadrže aditive, soli, masti i brojne druge štetne sastojke. Većina njih pravi se od životinjskih otpada ili mesa i hrskavica najmanje kvalitete.

Tako hrenovke koje “na oko” izgledaju savršeno ukusne, zapravo su pune otrova. U sebi sadrže hormone, fekalne tvari, pesticide i antibiotike. Hrenovke se najčešće prave od otpada životinjskih organa, hrskavice, kostiju, crijeva, živaca i brojnih drugih organa koji uopće nisu jestivi. Rezultati detaljno provedenih analiza koje su istražile povezanost ove hrane i nastanka karcinoma bili su poražavajući.

Više od 50 posto sastava hrenovke je otrov, a Svjetski fond za istraživanje raka je naveo da bi ljudi trebali izbaciti ovu mesnu prerađevinu iz svoje prehrane što je prije moguće, naravno, ako žele sačuvati svoje zdravlje. Osim hrenovki, na popisu štetnih namirnica svoje mjesto su našle i paštete, salame, šunke i ostale tvornički zapakirane mesne “poslastice”.

Paštete također treba izbjegavati jer sadrže natrijev nitrat koji služi kao konzervans, pojačivač boje i okusa te polifosfate, a ti sastojci su u velikim količinama toksični, upozoravaju nutricionisti.

Unatoč tome što su paštete koje se prodaju na domaćem tržištu zdravstveno ispravne, one se, baš kao i hrenovke i salame, rade od mesa lošije kvalitete – masnog i vezivnog tkiva te iznutrica, a količina mesa koja se “nađe” u njima je od 25 do 50 posto. Iako ne predstavljaju opasnost ako se jedu povremeno, u svakom slučaju trebali bismo znati jedemo li prerađeni komad mesa, hrskavicu, rep, njušku, tetivu, crijevo ili neki drugi dio životinje.

Ne jedu se u…

Prepoznavši štetnost ovih namirnica, veliki broj vrtića diljem BiH izbacio ih je iz obroka kako bi djeca od malih nogu stekla navike zdrave prehrane. Ranije su djeca za obrok jela razne mesne prerađevine poput pašteta, hrenovki, salama… S druge strane, izbacivanje ovih, ali i brojnih drugih namirnica poput slatkiša, kod djece može dovesti do smanjenja pretilosti i nastanak poremećaja koji nastaju kao posljedica prekomjernim konzumiranjem.

S druge strane, iako veliki broj građana zna koliko su štetne navedene namirnice, jednostavno nisu u financijskoj mogućnosti kupiti meso ili druge proizvode veće kvalitete jer koštaju puno više.

Prema podacima, prosječna plaća iznosi oko 900 maraka, dok je prosječna mirovina gotovo upola manja od nje, no moramo uzeti u obzir da veliki broj građana ima plaću i mirovinu koja je puno niža od prosjeka.

(www.jabuka.tv)

8 komentara

  • Samo me interesira po čemu se u ovoj državi određuje prosjek place (900) KM,,obvo nije normalno ,,kada je placa 700KM

  • Mirovina za 40 godina rada iznosi 450 KM tj socijalna mirovina.
    Kako onda da umirovljenci žive ako imaju socijalnu mirovinu od 450 KM tj. pola od prosječne plaće i četvrtinu od potrošačke košarice?
    Zna li Incko računati kad ne znaju oni koji raspoređuje plaće i mirovine jadnim ljudima?

  • Plaća neto u žzh je 700 KM i nije se povećavala od 1997, mislim da bi se trebali zamisliti veliki hrvati u našoj žzh, i iznaći način da se poveća bar na prosjek županije, ipak mislim da mi mali i skromni ljudi smo sretniji od njih!

Odgovori na Anonimno X

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.