Stranački novci i donatori postaju javni?

Usvajanjem principa Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju političkih stranaka na Zastupničkom domu državnoga Parlamenta otvoren je put za konačno usvajanje novoga zakonskoga rješenja koje će, barem tako tvrde političari, dovesti do višega stupnja transparentnosti u pogledu uplate i trošenja novca političkih stranaka.

Radi se o novom zakonskom rješenju koje je dogovoreno unutar međuresorne radne grupe za izmjenu izbornoga zakonodavstva, pri čemu treba podsjetiti kako su već duže vrijeme u BiH stizala upozorenja Grupe zemalja za borbu protiv korupcije Vijeća Europe (GRECO) u kojima se tražila transparentnost u prikupljanju i trošenju novca, piše Dnevni list.

Namjera je novoga zakonskoga rješenja, objašnjavaju predlagatelji, uvesti više reda i mogućnost snažnijega nadzora, i to pomoću obveze Središnjega izbornoga povjerenstva da svaku sumnju prijavljuje nadležnim organima i činjenice da je svaka stranka dužna svojim internim aktima urediti sustav unutarnje financijske kontrole nad nižim organizacijskim dijelovima radi sprječavanja pogrešnoga evidentiranja prihoda i rashoda te zloupotrebe financijskih sredstava.

Novim zakonskim rješenjem strankama bi konačno bilo zabranjeno financiranje podizanjem kredita kod banaka bez obzira na udio državnoga osnivačkoga kapitala, dok je dosadašnje rješenje stavljalo zabranu samo na one banke u kojima je udio državnoga osnivačkoga kapitala veći od 25 posto.

Jedna od novina koja se smatra ključnom u pogledu ispunjavanja preporuka GRECO-a je i ta da će sve stranke u BiH biti obvezne da u svojem financijskom izvješću uključe sve koristi ostvarene od aktivnosti subjekata koji su na bilo koji način povezani s političkom strankom ili su pod njezinom kontrolom, piše Dnevni list.

Budući da je zakonskim izmjenama predviđeno da politička stranka javno prikaže podrijetlo i način utroška sredstava prikupljenih tijekom protekle kalendarske godine (računovodstvene godine), u cijeloj priči javnost bi trebala dobiti i uvid u kompletno izvješće poslovanja svake od stranaka.

Naime, jedna od zanimljivosti zakonskih izmjena je i činjenica da će sve stranke morati ažurirati svoje web stranice i prestati s praksom skrivanja financijskih pokazatelja te će tako, ako se izmjene usvoje, završni račun i financijsko izvješće u kojem se podrobno navode izvori prihoda, podaci o fizičkim i pravnim osobama koja su dala dobrovoljne priloge te podaci o namjeni, odnosno aktivnostima za koje su sredstva utrošena, postati javni dokumenti koji se objavljuju na web stranicama.

Izmjene donose i novu zadaću Središnjem izbornom povjerenstvu koje bi bilo dužno prijaviti nadležnom tužiteljstvu svaku sumnju o kaznenom djelu koje se može dovesti u vezu s financiranjem političkih stranaka ili izbornih kampanja.

I dok predstavnici međuresorne radne grupe tvrde kako ove izmjene ispunjavaju cilj transparentnoga prikupljanja i trošenja novca, dio nevladinoga sektora je nezadovoljan. Tako je Transparency International objavio kako su ove izmjene samo privid da se preporuke ispunjavaju te kako kozmetičke promjene nisu riješile dva glavna pitanja, a to je pitanje detaljnoga definiranja nadležnosti SIP-a u pogledu revizije troškova stranaka te promoviranje korištenja bankarskoga sustava za primanje donacija i drugih izvora prihoda, odnosno uvođenje jedinstvenoga računa za financiranje izbornih kampanja.

Kada je riječ o SIP-u neispunjena je preporuka koja kaže kako ta institucija mora biti bolje opremljena za obavljanje svojih nadzornih zadataka koji se tiču političkoga financiranja, uključujući osiguravanje bržega i značajnijega nadzora nad političkim  strankama i financijskim izvješćima za vrijeme izbornih kampanja, piše Dnevni list.

Navodeći kako četiri od ukupno devet preporuka uopće nije adresirano u Transparency Internationalu, smatraju kako nije jasno definirano što se smatra povezanom osobom te je nejasno kako će se vršiti nadzor jesu li prijavljene sve koristi od takvih osoba. Isto tako, pored obveze da se financijsko izvješće objavljuje na web stranicama nema nikakvih rokova za objavu niti se zna u kojoj formi bi bilo to izvješće.

Istodobno, unatoč povećanju zakonskih kazni za stranke, u Transparency Internationalu smatraju da novčana sankcija do 10.000 maraka ne može motivirati stranke na poštivanje zakona, jer su kršenjem ovih odredbi u mogućnosti dobiti višestruko veće iznose, piše Dnevni list.

U pogledu unutarnjega nadzora Transparency upozorava kako su zakonske izmjene ostavile samim strankama da interno, proizvoljno odlučuju o načinima internoga nadzora kontrole, a odredba je suviše uopćena i zapravo omogućava strankama da same odrede razinu financijske discipline i odgovornosti.

(www.jabuka.tv)