Što se slavi na blagdan Velike Gospe?

Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere: da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrslim sinom Isusom. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.

Ovaj se blagdan tradicionalno proslavlja 15. kolovoza, a taj dan je i državni blagdan u Austriji, Belgiji, Čileu, Francuskoj, Grčkoj, Gvatemali, Hrvatskoj, Indiji, Italiji, Kamerunu, Libanonu, Litvi, Malti, Mauricijusu, Obali Bjelokosti, Sejšelima, Poljskoj, Portugalu, Sloveniji i Španjolskoj.

Čini se da je prvi javni blagdan povezan s Marijom početkom 5. stoljeća u Jeruzalemu, na dan petnaestoga kolovoza kada se slavila svetkovina Theotokos– Bogorodica. U istome se stoljeću ta svetkovina prenijela u baziliku u kojoj se štovao Marijin grob, u neposrednoj blizini brda Siona, gdje je živjela ranokršćanska zajednica. Na samom brdu se nalazio “Dormitio” mjesto gdje je po predaji Marija “usnula”.

Malo pomalo, blagdan Theotokos usredotočio se na Marijino usnuće (dormitio), čime se htjelo reći da Marija nije umrla, nego da je zaspala.

1. studenog 1950. Papa Pio XII definirao je dogmu o Uznesenju. Tako je svečano proglašeno vjerovanje po kojem je Blažena Djevica Marija, na kraju svoga zemaljskog života, uznesena, tijelom i dušom, u nebesku slavu, te postaje polog vjere, primljene od apostola. Kako bi se izbjegla bilo koja nedoumica, papa ne navodi ni način ni okolnosti, pa ni vrijeme ni mjesto na kojem se uznesenje dogodilo – samo činjenicu o Marijinom Uznesenju, tijelom i dušom, u nebesku slavu.

U Bosni i Hercegovini, blagdan Velike Gospe se slavi u čak 150 župa, a posebno svečano je u Širokom Brijegu, Međugorju, svetištu Kondžilo u Komušini te Rami.

(www.jabuka.tv)