Što najviše prijeti ŽZH od prirodnih nepogoda?

Kada je riječ o prirodnim nepogodama, stanovnici Hercegovine najviše se trebaju pribojavati potresa, upućuju pokazatelji u analiziranju i procjenjivanju ugroženosti područja Županije Zapadnohercegovačke, navodi se u odluci o procjeni ugroženosti područja ŽZH od prirodnih i drugih nesreća koju je donijela Vlada ŽZH krajem prošle godine.

Također, jači potresi mogu dovesti do eventualnog pucanje brana (Peć Mlini, HE Blato i Tribistovo), što bi dovelo do većih materijalnih šteta i mogućih ljudskih žrtava. Kako se navodi u spomenutoj odluci, teritorij Bosne i Hercegovine predstavlja jedan od seizmički najaktivnijih dijelova Balkanskog poluotoka, koji ulazi u sastav sredozemno-transazijskog seizmičkog pojasa, a područje ove županije prostire se u zonama označenim brojevima 6, 7, 8 i 9° MCS ljestvice, piše Večernji list.

Prema raspoloživim podacima, na teritoriju BiH u prošlosti se dogodilo više razornih potresa iz lokalnih žarišnih zona magnitude M ≥ 5,0, intenziteta u epicentru Io ≥ 7° MCS ljestvice. Zabrinjavajuća je činjenica da su upravo dijelovi južne i zapadne Hercegovine najugroženiji potresima.

Na seizmološkoj karti BiH izdvojene su zone s maksimalnim intenzitetima potresa i uočava se kako se najveći dio teritorija nalazi u zoni 7., 8. i 9. stupnja seizmičkog intenziteta MCS ljestvice, stoji u spomenutom dokumentu.

Podaci su potkrijepljeni potresima koji su u prošlosti zabilježeni na području ovog dijela BiH. Tako je najjači potres u posljednjih pet godina zabilježen na području Prozor-Rame, i to magnitude 4,7 po Richteru. Potresi magnitude oko 4 stupnja po Richteru zabilježeni su još i u Blagaju, Širokom Brijegu, Mostaru, Livnu, Tomislavgradu, Čitluku.

U BiH ima i nekoliko značajnih regionalnih rasjeda, kao što su bugojanski, višegradski, neretvanski i banjolučki, uz koje se mogu stvarati potresi razorne jačine, a često uzrokuju manja podrhtavanja tla. Tako se, prema podacima seizmografa, u Bosni i Hercegovini godišnje zabilježi oko 1.100 ili u prosjeku tri potresa dnevno slabija od tri stupnja po Mercallijevoj ljestvici. Riječ je o potresima koje zabilježe uređaji, dok ih ljudi ne osjete, a stanovnici BiH osjete 10-ak potresa godišnje.

U posljednje 104 godine na području BiH zabilježena su 1.084 potresa jača od tri stupnja Richterove ljestvice. Kako se navodi u spomenutom dokumentu odluke, seizmografi tvrde da se u sljedećih 50 godina na teritoriju BiH mogu očekivati potresi maksimalnog intenziteta do sedam stupnjeva Mercallijeve ljestvice, znači s mogućim oštećenjima stambenih i drugih objekata.

No, za razdoblje od 100 ili više godina za područje Banje Luke, planine Treskavice te Trebinja i Neuma prognoziraju se razorni potresi s velikim štetama, ali i ljudskim žrtvama, piše Večernji list.

Inače, potresi koji su svojim intenzitetom ranije ugrožavali Županiju Zapadnohercegovačku događali su se duž Jadranskog primorja, u okolici Dubrovnika, Splita, Stona itd.

Uz potrese, određeni dijelovi županije mogu biti izloženi poplavama, a olujni vjetrovi od osam i više bofora također predstavljaju jednu od mogućih opasnosti, kao i visoki snijeg i snježni nanosi. Uz to, kao moguće prirodne nepogode navedeni su suša, tuča, ali i veliki ljetni požari koji su se već javljali na području ove županije.

(www.jabuka.tv)