Što će donijeti sastanak državne koalicije u Mostaru?

Nakon dvaju uspješnih sastanaka predstavnika stranaka koje čine vlast na razini BiH, a koji su otkočili europski put zemlje, u ponedjeljak se lideri stranaka ponovno sastaju kako bi riješili one neriješene stvari s posljednjih okupljanja, a to bi, u skladu s utvrđenom dinamikom, trebalo rezultirali sjednicama izvršne i zakonodavne vlasti.

Radi se na trima kolosijecima: onom tehničkom u smislu ispunjavanja europskih obveza, financijskom u pogledu usvajanja proračuna na svim razinama te političkom koji znači očuvanje stabilnosti, piše Večernji list.

Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović je gostujući na BHRT-u ukazao na dinamiku dosadašnjih aktivnosti te najavio i nove procese u smislu europskog puta zemlje, naglasivši kako mu se čini da BiH opet ide naprijed.

Podsjetio je na stanje u posljednjih šest mjeseci, ali i priliku koja se za BiH stvorila u ožujku kada su nam se otvorila vrata za pregovarački proces. Pokušavamo posljednja dva-tri tjedna uhvatiti dinamiku i čini mi se da ćemo uspjeti, naglasio je Čović. Izrazio je nadu da će se svi oni zaostaci s posljednjih dvaju sastanaka uspjeti dogovoriti kako bi onda imali žurne naizmjenične sjednice Vijeća ministara i Parlamenta.

Druga stvar na kojoj se radi je privođenje kraju fiskalne godine na korektan način, uz pripremu proračuna na svim razinama, što je, naglasio je, prevažno. Treća bitna stvar je, uz sve probleme u okružju, unutar BiH stvarati dimenziju sigurnosti, osjećaja zajedničkog građenja odnosa kako bi se odgovorilo na probleme, a to znači očuvati aktualnu vlast u ovom sadržaju kako se ne bi upalo u vremensku zamku blokada i slično. Kada je riječ o idućem sastanku, on će biti održan 2. prosinca u 11 sati, i to u Mostaru, a cilj je završiti ono što je ostalo otvoreno nakon sastanka u Istočnom Sarajevu.

Mislim da ćemo imati dva potpuno usuglašena zakona i tada će ići na Vijeće ministara. Imat ćemo definiran Plan rasta, mislim pregovarački okvir, pregovarača, čak i krenuti s pričom o proračunu za 2025.,  naveo je Čović. Navedeni zakoni su Zakon o zaštiti osobnih podataka te zakonsko rješenje o graničnoj kontroli.

U smislu aktualne političke situacije ukazao je na dva posljednja sastanka, a dao je do znanja i “kako nam treba unutarnja injekcija, odnosno dogovor, jer kada imamo takvo nešto izvana, onda se mogu pojaviti trzavice”. No, istaknuo je kako sve prijatelje može nazvati prijateljima BiH, pa čak i one koji razmišljaju nešto drugačije o viđenju BiH, a to su administracije drugih zemalja, visoki predstavnik, predstavnik EU-a.

Međutim, Čović je poručio kako treba naći način da radimo i donosimo odluke, umjesto da netko za nas donosi odluke. Visoki predstavnik ne donosi, smatra, odluke za bilo koji narod, već pokušava naći neko rješenje, ima ambiciju i želju, ali je Čović naveo kako misli “da odluke moramo donositi mi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti”.

Uključivanja sa strane znači, dodao je, “odmicanje nas od onih zemalja koje su ionako imale dvojbu je li nam mjesto na europskom putu”. S administracijama, naravno, treba razgovarati, no, ponovio je na značaj domaćeg dogovora, a ne nametanja izvana.

Imali smo problem s pet-šest zemalja članica EU-a koje su nas usmjeravale na činjenicu “kako možete ići prema europskom putu, a istodobno imate nešto što se zove paralelna vlast”, upozorio je Čović. Osvrnuvši se na odnose s političkim partnerima u Federaciji, Čović je kazao kao dosta korektno surađuju s kolegama iz SDP-a, NiP-a i Naše stranke.

Nažalost, nemamo ni izbliza zajednički program koji bi dugoročno definirao odnose u BiH, ali ono što smo definirali za dvije godine mislim da smo manje-više uradili. Da smo na europskom putu napravili više iskoraka, bili bismo u potpunosti zadovoljni. U Federaciji je ostalo vrlo malo onog što smo preuzeli, a da nismo uradili. No, tu vrijedi druga stvar. U Vladi FBiH u ove dvije godine nijedna odluka nije donesena preglasavanjem. Čini mi se da to može funkcionirati, poručio je Čović.

Lideri stranaka koje čine vlast na razini BiH na sastanku u Lukavici, podsjeća Večernji list, dogovorili su rješavanje pitanja donošenja novog zakonskog rješenja o graničnoj službi te će biti odmah poslano u proceduru, dok je kod zakonskog rješenja o zaštiti osobnih podataka većina stvari usuglašena – oko jedne će stručnjaci definirati konačno rješenje.

Kada pak govorimo o onom drugom važnom segmentu europskog puta koji se izravno veže uz mogućnosti značajnog ekonomskog jačanja kroz Plan rasta, i dalje ostaje pitanje rješavanja Reformske agende jer i dalje postoji blokada u pojedinim županijama. Podsjećamo, od 115 zadaća koje je BiH trebala definirati u dokumentu Reformska agenda, usuglašeno je njih 113, a u tom kontekstu valja podsjetiti kako su prvi prijepori nastali zbog zahtjeva SNSD-a, no oni su riješeni, ali se onda pojavio problem u županijama u kojima je SDA u vlasti.

(www.jabuka.tv | Foto: Denis Kapetanović/Pixsell)