Stećci iz Crne Gore završili u Zemaljskom muzeju BiH?

Nevladina organizacija Breznica iz Pljevalja uputit će Ministarstvu kulture Crne Gore inicijativu da se obrate svojim kolegama u Bosni i Hercegovini na temu stećaka koji se nalaze ispred Zemaljskog muzeja u Sarajevu.

Navode da žele rješavanje dileme jesu li neki od stećaka ispred Zemaljskog muzeja u Sarajevu odnijeti iz Pljevalja krajem 19. stoljeća, objavio je podgorički poral Vijesti.

S druge strane, u Sarajevu ističu da za svaki stećak imaju dokumentaciju iz koje se vidi s kojih su lokaliteta doneseni u Muzej.

Milorad Mitrović, izvršni direktor NVO Breznica, je kazao da postoji ”dilema jesu li neki od stećaka ispred Zemaljskog muzeja u Sarajevu odnijeti iz Pljevalja krajem 19. stoljeća”.

Još 1878. godine, nakon Berlinskog kongresa, pa sve do 1908. kada se Austrougarska povukla s prostora pljevaljskog kraja, dakle u razdoblju od 30 godina, odnijela je brojne i izuzetno vrijedne stećke, koji se i danas nalaze pred Zemaljskim muzejom u Sarajevu.

Danas se oni tamo predstavljaju kao kulturno-povijesni spomenici Bosne i Hercegovine, odnosno grada Sarajeva. Nikada nitko nije ni tražio da se oni vrate zajednici kojoj to i pripada i zajednici od koje su oni poharani i odneseni. Postavlja se pitanje tko stoji iza ovoga i tko želi uništiti i zatrijeti znamenite tragove povijesti s ovih prostora, ili tko stvara novu – lažnu povijest Crne Gore, naveo je Mitrović.

Zbog toga će NVO Breznica, kako kaže njen izvršni direktor, uputiti inicijativu Ministarstvu kulture ne bi li sa svojim kolegama u BiH razjasnili podrijetlo stećaka koji se nalaze u Zemaljskom muzeju BiH (ZMBiH), u Sarajevu.

Adisa Lepić, viša kustoskinja Zemaljskog muzeja BiH, kaže da su stećci koji se nalaze u posjedu ZMBiH uglavnom postavljeni ispred muzeja, te u Botaničkom vrtu. Dio su kolekcije, objašnjava Lepić, koja je osnovana 1913. godine, kada je Muzej i otvoren na današnjoj lokaciji. Kolekcija je posljednji put dopunjena osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Kustosi ZMBiH koji su radili na spomenutoj kolekciji su vodili dokumentaciju o svakom spomeniku pojedinačno, tako da mi, danas, imamo informacije o svim stećcima koji pripadaju ZMBiH. Niti jedan od tih stećaka nije pronađen, odnosno donesen s lokaliteta van Bosne i Hercegovine.

Problem dislokacije stećaka je, nažalost, i dalje prisutan i inicijative da se oni vrate, zaštite i čuvaju na mjestu podrijetla, ukoliko ima uvjeta za to, su vrlo pohvalne. Iskreno se nadam da će Crna Gora pokazati odgovornost i zaštititi svoje spomenike kulture, bolje nego što to radimo mi, kazala je Adisa Lepić.

Dodaje da su svi stećci u vlasništvu Zemaljskog muzeja doneseni s lokaliteta sa područja BiH, najjužnije sa lokaliteta Bileće (Radimilovića Dubrave) i Neuma (Vranjevo selo).

Zemaljski muzej BiH je na ovoj lokaciji od 1913. godine, znači četiri godine, kako kaže Mitrović, nakon što se Austo-Ugarska povukla s pljevaljskog kraja. Mislim da te stećke treba tražiti negdje drugo, poručuje viša kustoskinja ZMBiH. Adisa Lepić je kazala da službeni upit od crnogorskog Ministarstva kulture nisu dobili još uvijek i, ukoliko ga dobiju, da će vrlo rado izaći u susret i ponuditi njihovu dokumentaciju na uvid kako bi se utvrdilo podrijetlo i riješile nedoumice.

Stećci su, navodi portal Vijesti u tekstu pod naslovom ”Čiji su naši stećci”, srednjovjekovni nadgrobni spomenici, kojih u Crnoj Gori ima na više od sto lokaliteta a tri, na Grčkom groblju i Bari Žugića na Žabljaku, kao i na Grčkom groblju u Plužinama, od 2016. godine su pod zaštitom UNESCO-a. 

(www.jabuka.tv)