Stanovnici BiH uglavnom žive u kućama i griju se na drva

Stanovnici BiH uglavnom žive u kućama, za grijanje koriste ogrjevno drvo, ne griju cijeli prostor obiteljskih kuća, ali troše mnogo energije, pokazalo je istraživanje na osnovi kojeg je izrađena publikacija “Tipologija stambenih zgrada u BiH” skupine autora.

Dakle, analiza rezultata dobivenih istraživanjem pokazala je kako individualno stanovanje predstavlja dominantnu formu stanovanja u BiH/Federaciji BiH/Republici Srpskoj s obzirom na to da ova kategorija objekata, u koju se ubrajaju slobodnostojeće kuće i kuće u nizu, čini čak 97,63 posto ukupnog stambenog fonda u BiH.

Čak 25,9 posto objekata u BiH nema završenu fasadu, dok je u 26,9 posto fasada urađena naknadno. Brojčana zastupljenost kuća u nizu znatno je manja u usporedbi sa slobodnostojećim kućama, što predstavlja jednu od specifičnosti stambene tipologije u BiH/FBiH/RS-u. Istraživanje je pokazalo i da je postotna zastupljenost objekata iz kategorije nebodera najmanja u odnosu na ukupni broj objekata, piše Večernji list.

Neboderi su najintenzivnije izgrađeni u razdoblju od 1961. do 1980. godine, i to isključivo u urbanim područjima. Njihova izgradnja bila je omogućena napretkom građevinskog sektora i predstavljala je odgovor na potrebe da se smjesti veći broj stanovnika uslijed migracije ruralnog stanovništva u urbana središta, navodi se u publikaciji koju potpisuju Dragica Arnautović-Aksić, Mladen Burazor, Nijaz Delalić, Darija Gajić, Petar Gvero, Džana Kadrić, Milovan Kotur, Erdin Salihović, Darko Todorović i Nermina Zagora, a kojoj je cilj prikazati potrošnju energije stambenih objekata u BiH i načine na koje se mogu napraviti uštede.

Tako se navodi da su podaci o godišnjoj toplinskoj energiji potrebnoj za grijanje stambenih objekata na području BiH/FBiH/RS-a dobiveni na osnovi statističkih podataka o ukupnom broju objekata i stvarnih podataka o tipičnim objektima. Toplinska energija potrebna za grijanje izračunata je uz pomoć prosječnih vrijednosti bruto površina pojedinih kategorija objekata i energije potrebne za grijanje tipičnih objekata.

Energija potrebna za grijanje slobodnostojećih kuća iznosi 85,22 posto od energije potrebne za grijanje cijelog stambenog fonda, dok njihov postotni udio u ukupnoj bruto površini svih stambenih objekata iznosi 73,71 posto.

Slobodnostojeće kuće, zbog čimbenika oblika, predstavljaju kategoriju energetski neučinkovitih stambenih objekata. Toplinska energija potrebna za grijanje najveća je za objekte izgrađene u razdoblju od 1971. do 1980. (37,74 posto), a posebno treba izdvojiti slobodnostojeće kuće (32,14 posto), pokazalo je navedeno istraživanje.

Dalje se navodi kako je primjenom standardnih mjera unapređenja omotača postojećih stambenih objekata moguće smanjiti godišnju toplinsku energiju potrebnu za grijanje za 55,23 posto.

Potrošnja energije od 19.593.880 MWh (70,53 PJ), primjenom seta standardnih mjera unapređenja, može se smanjiti na 8.771.954 MWh (31,58 PJ). Rezultati pokazuju da slobodnostojeće kuće, i nakon primjene seta standardnih mjera unaprjeđenja, čine dominantnu kategoriju u ukupnoj potrošnji energije s 86,98 posto te da se u ovoj kategoriji mogu postići najveće apsolutne vrijednosti uštede.

S druge strane, uspoređujući sve tipove i razdoblja izgradnje, najveće relativne uštede primjenom seta standardnih mjera mogu se postići kod nebodera izgrađenih u razdoblju od 1961. do 1970., i to 74,94 posto, a zatim kod stambenih zgrada u nizu iz razdoblja od 1946. do 1960. (73,12 posto), piše Večernji list.

S druge strane, najmanje relativne uštede moguće su kod slobodnostojećih kuća izgrađenih u razdoblju od 1992. do 2014. (32,43 posto) te kod manjih stambenih zgrada iz razdoblja od 1992. do 2014. (33,77 posto) zbog boljih termičkih karakteristika elemenata omotača objekata građenih u tom razdoblju.

Jedna od specifičnosti BiH je da se ne grije cijeli stambeni prostor individualnih obiteljskih kuća. Individualne obiteljske zgrade griju se ogrjevnim drvom kao dominantnim energentom te je potencijal za smanjivanje emisije CO manji nego kod zgrada za kolektivno stanovanje. Najveći potencijal za smanjivanje emisija CO predstavljaju kolektivne stambene zgrade koje se griju putem centraliziranih sustava gradskih toplana koje kao energent koriste lož-ulje, zaključeno je u publikaciji.

(www.jabuka.tv)