Špinat voli kasnu sjetvu

Smatra se da je špinat samonikao u jugozapadnoj Aziji. Grcima i Rimljanima nije bio poznat, a prvi se put uzgajao u Perziji.

U Kini se uzgajao do sedmog stoljeća, a u Europu je stigao oko 1100. godine, nakon što su ga u Španjolsku donijeli Mauri. Njemačka 13. stoljeća poznavala je oblik s bodljikavim sjemenom, a već se u sljedećem stoljeću često uzgajao po europskim samostanskim vrtovima.

Špinat glatkog sjemena prvi je put opisan 1522. godine. Ime dolazi od starofrancuske riječi espinache, koja je izvedena od arapskih i perzijskih naziva za ovu biljku.

Djecu potiču da jedu špinat zbog njegova djelovanja na mornara Popaja. Ideja da sadrži nevjerojatnu količinu željeza dolazi od dr. E. Von Wolfa, iz 1870. godine.

Njegova je računica bila neprovjerena sve do 1973., kada je otkriveno da je stvarna količina željeza zapravo jedna desetina od onog što je on tvrdio, zbog krivo napisane decimale.

Uzgoj

Špinat najbolje raste u svježim uvjetima, uz temperature 16 – 18 °C. Dobro uspijeva na svijetlom mjestu, ali je bolji u sjeni na vlažnom tlu, ako je vrt vruć i sunčan.

Sjetva

Namačite sjeme preko noći da ubrzate klijanje, koje uglavnom traje pet dana. Kao biljka hladne sezone, neće klijati kada je temperatura viša od 30 °C.

Ljetne usjeve sijte svaka dva do tri tjedna od ranog do kasnog proljeća.
Sijte u kasno ljeto i ranu jesen, za berbu od rane zime do ranog ljeta. Sijte na konačno mjesto, na udaljenost 2,5 cm i dubinu 1 – 2 cm, u redove udaljene 30 cm. Prorijedite na 15 – 25 cm kada su biljčice dovoljno velike za rukovanje. Može biti i usjev koji se stalno vraća.

U hladnijim predjelima bolje je sijati u plitice ili kalupe pa presaditi. Sijte na rijetko u široke rupe (širine lopate) ili u redove udaljene 10 cm. Ostavite neprorijeđeno osim ako rast nije spor – tada se može prorijediti na 5 cm. Biljke se mogu prorijediti na 10 – 12,5 cm za veće listove, iako su tada sklonije ranoj cvatnji.

Rast i razvoj

Špinat treba bogato, plodno tlo koje zadržava vlagu, pa po potrebi ukopajte dobro razgrađene organske tvari prije sadnje. Na siromašnijim tlima listovi su mali i gorki, a biljke sklone ranoj cvatnji. Idealna je pH-vrijednost 6,5 – 7,5, u kisela tla dodajte vapno.
Nikada ne dopustite da se tlo isuši. Zalijevajte redovito i prije nastupa suhog vremena, uzgajajte sorte otporne na ranu cvatnju. Svaka dva tjedna zalijte tekućim gnojivom bogatim dušikom.

Održavanje

Proljeće. Sijte rane usjeve u slijedu.
Ljeto.Održavajte tlo vlažnim i plijevite. Sijte zimske usjeve od kasnog ljeta.
Jesen. Zaštitite kasne usjeve staklenim zvonima – pod staklom sijte usjeve koji se stalno vraćaju.
Zima. Zaštitite zimske usjeve staklenim zvonima ili lutrasilom ili sijte u hladna klijališta.

Uzgoj u zaštićenim prostorima

Otporne sorte za zimske i rane proljetne usjeve bolje je zaštiti u hladnim klijalištima ili staklenim zvonima.

Uzgoj u loncima

Špinat je idealan za lonce široke 20 – 45 cm, te duboke 30 cm. Tijekom suha vremena redovito zalijevajte, izbjegavajte izravno sunce.

Berba i čuvanje

Berite pet tjedana nakon sjetve, režući najprije vanjske listove. Berite usjeve koji se stalno vraćaju režući glavice 2,5 cm iznad tla, puštajući ih da izbace izbojke. Pažljivo berite listove – lako je oštetiti stabljike i korijenje.

U suprotnom, izvucite cijele biljke i ponovno posijte. Listove koristite svježe ili ih zamrznite. Možete ih oprati i čuvati u hladioniku do 2 dana.

(Gospodarski list)