Sonda udaljena preko 100 milijuna km od Zemlje snimila zapanjujuću pomrčinu

Ponekad znanstvenici koji proučavaju Sunčev sustav jednostavno imaju svoje instrumente postavljene na pravo mjesto u pravo vrijeme, a onda su rezultati posve jedinstveni i spektakularni.

Mala europska svemirska letjelica udaljena više od 100 milijuna kilometara od Zemlje slučajno se našla na pravom mjestu u pravo vrijeme i omogućila nam pogled kakav inače teško da bismo imali prilike drugačije ikad vidjeti.

Sonda Mars Express Europske svemirske agencije (ESA), nedavno je snimila pomrčinu koja uključuje manji Marsov mjesec, Deimos, i Jupiter s njegova četiri mjeseca.

U vrijeme kad je snimljena navedena pomrčina Mars je od Jupitera bio udaljen oko 745 milijuna kilometara, ali na nekoliko kratkih trenutaka Deimos i Jupiterov sustav izgledali su kao jedna sretna obitelj.

Poravnanje tih astronomskih tijela snimljeno je kamerom u nizu od 80 slika koje su zatim spojene u film, a snimka je napravljena još 14. veljače 2022. godine, prenosi Zimo.hr.

Ovakvo poravnanje krajnje je neobično jer Deimos mora biti točno u orbitalnoj ravnini Jupiterovih mjeseca da bi došlo do poravnanja, pojasnila je ESA u priopćenju

Video prikazuje Deimos, koji je širok tek 15 kilometara, kako se polako kreće ekranom nadesno te zamračuje ledeni mjesec Europu i divovski mjesec Ganimed, koji se pojavljuju kao male točkice poput zvijezda. Idući na redu bio je sam Jupiter, a posljednji su bili vulkanski mjesec Io i Kalisto, drugi po veličini Jupiterov mjesec.

Ta su promatranja omogućila znanstvenicima da točnije izmjere položaj i orbitu Deimosa oko Marsa, što je teško učiniti sa Zemlje, budući da su Marsovi mjeseci tako mali i tamni. Razumijevanje njihovih orbita moglo bi biti ključno za razumijevanje odakle su došli.

Naime, nije jasno jesu li Deimos i veći od dva mjeseca, Fobos, nekada bili dio većeg tijela koje se raspalo ili prolazeći asteroid koji je zarobila Marsova gravitacija.

Bolja karakterizacija orbita ta dva Marsova satelita omogućit će znanstvenicima da bolje modeliraju što će se dogoditi s njima u budućnosti. Phobos se trenutno polako kreće prema Marsu; znanstvenici misle da će u sljedećih 100 milijuna godina biti toliko blizu Marsa da će ga Marsova gravitacija raskomadati. Time bi nastao privremeni prsten Fobosovih ostataka oko Crvenog planeta.

Deimos se, pak, polako udaljava od Marsa. Ako nastavi s ovim trendom, onda znanstvenici misle da će na kraju pobjeći Marsovim gravitacijskim silama te krenuti vlastitim putem unutar Sunčevog sustava, prenio je Zimo.hr.

(www.jabuka.tv)