Smrtnost od zagađenja zraka u BiH 2.000 posto veća nego u SAD-u

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, zbog zagađenja zraka 2012. u BiH bio je 231 smrtni slučaj na 100.000 umrlih, dok je u SAD-u 12,1. a u Švedskoj, gdje udišu najčistiji zrak, 0,4. Situacija na Balkanu je po ovom pitanju jako loša pa je stopa smrtnosti u Srbiji 137,3, Makedoniji 137,5, Crnoj Gori 137,6. U znatno boljoj situaciji su Hrvatska sa 79,9 i Slovenci 36,7, dok je u BiH stanje uvjerljivo najgore, nevjerojatnih 231.

BiH najgora u Europi

Bolesti uzrokovane zagađenjem zraka odgovorne su za devet milijuna preuranjenih smrtnih slučajeva, odnosno 16 % svih smrtnih slučajeva širom svijeta uzrokovano je zagađenjem. Prema ovim podacima, to je tri puta više nego što je smrtna stopa uzrokovana AIDS-om, tuberkulozom i malarijom zajedno te 15 puta više smrtnih slučajeva nego u svim ratovima i drugim oblicima nasilja.

Predavačica na javnoj tribini “Utjecaji zagađenja zraka na javno zdravlje” koja je u suradnji s Američkim veleposlanstvom održana u Zenici bila je Beth M. Hassett-Sipple, znanstvena suradnica Agencije za zaštitu okoliša SAD-a, trenutno angažirana u Ambasadi SAD-a u Sarajevu, koja je istaknula da 25 godina razvijaju standarde za kvalitetu zraka na osnovu podataka i znanstvenih metoda iz cijeloga svijeta.

“Moj zadatak tijekom boravka u BiH je povećati svijest građana i državnih institucija, da se više koriste postojeća tehnološka rješenja na utvrđivanju, ali i sprečavanju zagađenja u vašoj prelijepoj državi. Nažalost, podaci u mojoj prezentaciji, iz ove i prošle godine, pokazuju da je zagađenje u BiH među najgorim u Europi i sigurna sam da ima dosta prostora da se ti podaci i metode implementiraju u vašoj zemlji”, rekla je Hassett-Sipple.

Uzroci zagađenja

S obzirom na specifičnost područja središnje Bosne, zime često donose i ekološki problem. Zenička i sarajevska kotlina često su zbog okolnih brda “zarobljene” u smogu i velikim količinama prašine i ugljikova monoksida.

Problem treba rješavati sustavno, promjenom svijesti kod ljudi, a zatim i konkretnim aktivnostima na industrijskim pogonima. Uz prašinu koja se nalazi u zraku tijekom zimskoga perioda, u većim količinama, vežu se ozbiljne zdravstvene posljedice kao što su: srčani udari i infarkti, teške astme, kronični bronhitisi i drugi respiratorni efekti te preuranjene smrti.

Zagađenje zraka podrazumijeva prisutnost kemikalija, čestica ili bioloških materijala koji nanose štetu ili uzrokuju nelagodnost kod čovjeka i drugih živih bića, odnosno koji ugrožavaju prirodnu sredinu u atmosferi. Do zagađenja zraka dolazi kada se plinovi i mikroskopske čestice čađi i prašine oslobađaju u Zemljinu atmosferu, što izaziva promjenu prirodnoga odnosa i koncentracije osnovnih komponenti zraka.

Ponekad ove čestice dospijevaju u atmosferu prirodnim putem, poput prirodnih požara. Ipak, češći je slučaj da one dospiju u atmosferu kao posljedica ljudskih aktivnosti. Tijekom sagorijevanja različitih oblika goriva u motorima ili tvornicama ispušta se velika količina štetnih materija, kao što su ugljikov monoksid, ugljikov dioksid, sumporov dioksid, oksidi dušika, pepeo i čađ.

(www.jabuka.tv)