Smanjila se vanjskotrgovinska razmjena BiH, povećao se deficit

Ukupan obujam vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u prvoj polovini 2023. godine iznosio je 22 milijarde, 770 milijuna i 509 tisuća maraka, što je za 1,96 posto manje u odnosu na prvu polovinu 2022. godine, priopćeno na press-konferenciji Vanjskotrgovinske komore BiH.

Na konferenciji su prezentirani osnovni pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom za prvih šest mjeseci ove godine, s posebnim osvrtom na razmjenu naše zemlje s najznačajnijim trgovinskim partnerima.

Od siječnja do lipnja 2023. godine iz BiH je izvezeno robe u vrijednosti 8 milijardi 908 milijuna i 388 tisuća maraka, što je 4,03 posto manje nego u istom periodu prošle godine, dok je u BiH uvezeno 13 milijardi 862 milijuna i 121 hiljada maraka, ili 0,58 manje u odnosu na usporedni period.

Pokrivenost uvoza izvozom u prvom polugodištu je 64,3 posto i manja je za 3,47 posto.

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, Zdravko Marinković izjavio je da je smanjenje ukupnog izvoza posljedica smanjenja pojedinačnih tržišta Europske unije uslijed usporavanja gospodarske aktivnosti EU, te globalnih tržišnih ravnoteža izazvanim krizom u Ukrajini.

U strukturi uvoza dominiraju proizvodi metalskog, agroindustrijskog i kemijskog sektora, te uvoz nafte i naftnih derivata. Smanjenje uvoza ukazuje na pad domaće potražnje, pad potražnje za energentima uslijed stabilizacija tržišta, ali i smanjenja uvoza sirovina i repromaterijala za doradu, kazao je Marinković.

Najznačajniji vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine u prvom polugodištu 2023. godine je Europska unija (73,1 posto izvoza i 66,4 posto uvoza, zatim zemlje CEFTA-e (sa 17,6 posto izvoza i 15,4 posto uvoza), dok se na sve ostale države i treća tržišta odnosi 9,3 posto izvoza i 18,3 posto uvoza.

Pojedinačno, sa ostvarenim obujmom trgovine većim od milijardu maraka su Hrvatska (16 posto izvoza i 18,08 posto uvoza), Srbija (12 posto izvoza i 13.84 posto uvoza), Njemačka (15,86 posto izvoza, 8,71 uvoza), Slovenija (8,79 posto izvoza i 8,37 posto uvoza), Italija (8,56 posto izvoza i 7,74 posto uvoza).

Najznačajnije izvozno tržište za gospodarstvenike iz BiH i dalje je Njemačka s ukupnim izvozom od 1 milijardu 413 milijuna i 303 hiljade maraka i to predstavlja povećanje za 4,5 posto u odnosu na prvo polugodište 2022. godine.

I pored ulaska njemačkog gospodarstva u recesiju u prvom kvartalu 2023. godine, izvoz je rastao usiljed već unaprijed dogovorenih narudžbi i dugoročne suradnje, kazao je Marinković.

Od ostalih vodećih izvoznih tržišta u zadnjih nekoliko godina BiH ima pozitivne trendove sa Hrvatskom, Slovenijom i Austrijom, te se ista dinamika može očekivati do kraja godine.

Najznačajnije vrijednosti izvoza u prvom polugodištu u ukupnom izvozu ostvareni su u izvozu električne energije (617 milijuna, 284 tisuće i 531 KM), izolirane žice (351.945.912 KM), konstrukcijama (313.246.238 KM), sjedala (312.182.763 KM), namještaja i dijelova (237.348.497 KM).

Najveći uvozni partner BiH je Hrvatska gdje značajan stupanj predstavlja nafta i naftni derivati.

U prvoj polovini 2023. godine uvezeno je 757 milijuna 580.579 maraka nafte, ulja i maziva što predstavlja oko 70 posto ukupnog uvoza nafte za BiH. Pored toga, BiH još dominantno uvozi kameni ugalj i ostala kruta goriva, električnu energiju, te prehrambene proizvode. Generalno, veliki stupanj uvoza prehrambenih proizvoda otpada na susjedne zemlje Hrvatsku, Srbiju i Sloveniju.

Najznačajniji uvoz u prvom polugodištu u ukupnom iznosu ostvareni su kod uvoza naftnih ulja (1 milijarda 80 milijuna 045,393 KM), osobnih automobila i drugih motornih vozila (537 milijuna 255.414 KM), lijekova (347 milijuna 854.134 KM), kamenog uglja i briketa (332 milijuna 065.108 KM), te aluminija u sirovim oblicima (245 milijuna 028.334 KM).

(Fena)