Sloveniji nedostaje radne snage, svaki deseti zaposlenik je stranac

Ključni problem slovenskog gospodarstva je što Sloveniji nedostaje radne snage, ako želi nastaviti visoke stope ekonomskog rasta iz zadnjih godina, istaknuo je ministar gospodarstva Zdravko Počivalšek u razgovoru s čelnicima nekoliko tvrtki u stranom vlasništvu.

Počivalšek je rekao da se interes stranih investitora za otvaranje novih radnih mjesta u Sloveniji znatno povećao jer se građevinske i druge dozvole dobivaju mnogo jednostavnije nego prije, ali da i dalje za Sloveniju velik problem predstavlja nedostatak radne snage.

Zato je glavna briga sadašnje vlade kako osigurati dovoljan broj radnika na tržištu rada, ali i ostati konkurentan kada se radi o plaćama zaposlenih, istaknuo je ministar u razgovoru s predstavnicima stranih investitora u Dekanima kod Kopra.

Pitanje dodatne radne snage, po njegovoj bi se ocjeni, moglo riješiti stimulativnim mjerama na području plaća, uključivanjem više mladih na tržište rada, dodatnim radom umirovljenika i privlačenjem nezaposlenih s burzi, ali i uvozom radne snage iz drugih zemalja pa i trećih država izvan EU-a, čega se ne treba bojati.

Prema podacima državnog statističkog ureda s krajem prošle godine, u Sloveniji je bilo 885.700 radno aktivnih osoba, među kojima i 87.700 stranaca, što znači da je gotovo svaki deseti zaposleni stranac.

Najviše ih je pritom bilo iz Bosne i Hercegovine (42.000), a zatim iz Srbije (oko 11.000).

Slijede radnici iz Hrvatske, no razlika je što Hrvati za zapošljavanje u Sloveniji više ne trebaju radne dozvole s obzirom na članstvo Hrvatske u Europskoj uniji.

Oko 7100 zaposlenih u Sloveniji je s Kosova, a oko 6000 iz Makedonije.

Zapošljavanje stranaca iz trećih država od 2015. godine olakšava pravilo po kojemu oni jedinstvenu dozvolu za rad i boravak mogu dobiti u općinama, diplomatskim predstavništvima u inozemstvu ili preko agencija za zapošljavanje pa je rast zaposlenih stranaca zadnjih godina izrazito izražen.

Najviše je zaposlenih stranaca u građevinarstvu, no često se radi o onima koje slovenske tvrtke odmah prosljeđuju na rad u druge članice EU-a.

To u nekim slučajevima izaziva i nezadovoljstvo u nekim susjednim državama, primjerice u Austriji, čiji građevinski sindikati tvrde da je u Sloveniji uobičajena praksa da se za izaslane radnike strance uplaćuju porezi i doprinosi na minimalnu plaću, čime slovenske tvrtke stječu konkurentsku prednost u odnosu na austrijske kompanije u nekim sektorima.

(Hina)