Slijedi masovno odricanje od bh. državljanstva

Državljanstva BiH svaki dan odrekne se bar jedna osoba. Prema službenim podacima, u razdoblju od 1996. pa do kraja 2018. državljanstva BiH odreklo se više od 84.000 građana, što znači da u BiH više nema stanovnika veličine jednog grada, piše Večernji list BiH.

Prema podacima Ministarstva, najviše građana iz knjige državljana ispisalo se 2003. godine, i to oko 9.000. U idućim godinama broj odricanja državljanstava se smanjivao, da bi se 2016. situacija ponovno promijenila, otkada se bar jedan građanin dnevno odrekne bh. državljanstva.

Problem u budućnosti

U pitanju su najviše građani koji su u zemlje zapadne Europe odselili za vrijeme ili neposredno nakon rata i koji se do sada nisu odrekli svog državljanstva. Međutim, u idućih nekoliko godina moglo bi doći do pravog “buma” u procesu odricanja građana državljanstva BiH. Na ovo upozoravaju nadležni, objašnjavajući to sve većim odlaskom radno-sposobnoga stanovništva na rad u inozemstvo.

Oni koji se sada odriču državljanstva napustili su BiH znatno ranije, a oni koji sada odlaze, ako ne dođe do većih promjena pravnog okvira u oblasti državljanstva u zapadnoj Europi, moći će se pojaviti sa zahtjevima za odricanje tek kada ispune uvjete za to, a to je minimalno pet-šest godina. Ono što se sada događa u predstojećem razdoblju može dovesti do velikog “buma” i povećanog broja zahtjeva za ispis iz državljanstva BiH, istaknula je za Glas Srpske glasnogovornica Ministarstva civilnih poslova BiH Zorica Rulj.

Osobe koje se odriču državljanstva nisu dužne reći druge razloge, osim činjenice da već imaju ili im je zajamčeno stjecanje državljanstva druge države.

Međutim, najčešći razlozi odricanja državljanstva su, zapravo, pravo na nekretnine, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inozemstvu ili radno-pravni status.

Demograf Hasan Zolić smatra da situacija, u kojoj se ljudi sve više odriču državljanstva, nimalo ne iznenađuje, ali da u zemlji gdje više ljudi umire nego što se rađa, to može predstavljati problem.

Ovo je i “de facto” i “de jure” iseljavanje, jer ako ljudi traže promjenu državljanstva, oni se vjerojatno više nikada neće vratiti u BiH, niti će vratiti svoje domicilno državljanstvo. Ono što je najbolnije je što su to radno-aktivne i reproduktivno sposobne osobe, a kad takve osobe zauvijek napuštaju zemlju – znate tko u toj zemlji ostaje, kazao je ranije Zolić.

Odricanja po godinama

Najčešći ispis vršio se radi stjecanja državljanstva Njemačke, Austrije, Slovenije, Norveške, Danske, Češke, Srbije, RH i Crne Gore.

Poslijeratnih godina, od 1996. do 1999., samo 22 građana odrekla su se državljanstva.

Rekordan broj zabilježen je 2003. godine, kada je ispis zatražilo 9.070 građana, dok se u doba relativnog prosperiteta, od 2002. do kraja 2005., državljanstva odreklo skoro 30.000 građana.

Nakon 2008. trend se stabilizirao, pa je godišnje ispis tražilo oko 3.500, ali je u posljednje tri godine opet evidentiran rast i on se u prosjeku kretao od 4.000 do 4.300 osoba, navodi Večernji list.

Pristojba koju morate platiti, ako se želite odreći bh. državljanstva, je 800 KM, a ako se vrši preko diplomatsko-konzularne mreže BiH u inozemstvu, plaća se i konzularna pristojba.

(www.jabuka.tv)