Širokobriježanin predstavio komunikacijsku strategiju borbe protiv terorizma u BiH

Prigodnim obraćanjem potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića te pozivnim predavanjem savjetnika Predsjednika Republike Hrvatske za nacionalnu sigurnost Dragana Lozančića na Veleučilištu Velika Gorica otvorena je 16. međunarodna znanstveno-stručna konferencija ”Dani kriznog upravljanja”.

Na navedenoj konferenciji Širokobriježanin dr.sc. Marko Banožić predstavio je znanstveno istraživanje na temu: ”Komunikacijska strategija za prevenciju i borbu protiv terorizma u Bosni i Hercegovini.”

Cilj navedenog znanstvenog članka je detekcija uzroka i načina radikalizacije u BiH, detekcija širenja terorističkih ideja putem društvenih mreža, snaga ili slabost zakonodavstva u ovoj oblasti te je temeljem dobivenih rezultata osmišljena izvorna komunikacijska strategija i komunikacijski planovi kao oblici uspješne prevencije i borbe protiv terorizma u BiH.

Osnovna hipoteza rada koja glasi: Za razliku od konvencionalnih medija novi mediji poput društvenih mreža omogućili su terorističkim organizacijama lakši i slobodniji prijenos poruka potvrđena je analizom sadržaja javnih govora samoproglašenih vjerskih vođa koji islam podučavaju u paradžematima izvan okvira Islamske zajednice u BiH objavljenim na društvenim mrežama YouTube, Instagram, Facebook i Twitter.

Analizirani su javni govori Huseina Bilala Bosnića osuđenog na sedam godina zatvora zbog počinjenja kaznenog djela Javno poticanje na terorističke aktivnosti u vezi sa kaznenim djelima vrbovanje radi terorističkih aktivnosti i organiziranje terorističke grupe, zatim Nusreta Imamovića kojega je State Department još 2014. stavio na listu od deset najtraženijih terorista na svijetu, Melvedina Jašarevića koji je izvršio teroristički napad na ambasadu SAD-a u Sarajevu i drugih.

Banožić je tijekom izlaganja istaknuo kako se njegov znanstveni rad i istraživanje prvenstveno odnosi na suvremeni terorizam za kojega je karakteristično utiranje vjerske dimenzije u političke procese.

Pojavom Al-Qaide 1990-tih terorizam je postao najznačajniji sigurnosni izazov suvremenog svijeta. Globalni konflikt odvija se i u virtualnome i u stvarnome svijetu. Činjenica je da teroristički napadi i širenje terorističkih ideja nisu zaobišli ni Bosnu i Hercegovinu.

Naprotiv, zbog Islamske deklaracije Alije Izetbegovića i doktrine za koju se ona zalaže, zatim dolaska stranih boraca u formacije Armije BiH i njihovog ostanka u BiH nakon završetka rata, kontakata Bin Ladena i Alije Izetbegovića, sudjelovanja mudžahedina koji su prošli kroz odred El Mudžahid u terorističkome napadu na SAD i druge države i gradove, zbog prosjeka od 65 stranih boraca na milijun stanovnika koji su odlazili na ratišta u Siriju i Irak, zbog osnivanja paralelnih vjerskih zajednica tzv. paradžemata koje su izvan Islamske zajednice, BiH se često kvalificira kao zemlja u kojoj se regrutiraju teroristi odnosno zemlja koja podržava suvremeni terorizam, izjavio je Banožić.

Činjenica je da terorizam s vjerskim obilježjima interpretacije radikalnoga islama kao dijela suvremenog terorizma predstavlja globalni problem. Glavni odgovor prvenstveno SAD-a i drugih zemalja na ovaj vid terorizma je bila vojna strategija.

Međutim rezultati ”rata protiv terora” nisu iskorijenili navedeni vid terorizma. Banožić u svom radu ističe da vlade brojnih država, a prvenstveno među njima i BiH, u svrhu protuterorističkih djelovanja trebaju uključiti komunikacijsku strategiju.

Komunikacijska strategija ne isključuje vojnu ili drugu kampanju protiv terorizma, ali bi ona trebala biti na prvom mjestu. To znači da strategija mora biti usmjerena s najviših državnih i međunarodnih adresa. Temeljni komunikacijski cilj je podizanje kolektivne svijesti građana o posljedicama militantnog islamizma i svih oblika ekstremističkog nasilja. Kako bi se uspješno provodila komunikacijska strategija i komunikacijski planovi za borbu protiv terorizma potrebno je pri Ministarstvu sigurnosti BiH formirati Komunikacijski centar za borbu protiv terorizma (KCBPT) koji bi bio nositelj svih komunikacijskih aktivnosti.

U tome centru trebali bi biti zaposleni komunikacijski stručnjaci koji bi provodili protuterorističke komunikacijske strategije. Redovito bi ostvarivali kontakte s predstavnicima svih segmenata društva (prosvjetni djelatnici, vjerski djelatnici, predstavnici državnih institucija, predstavnici medija, predstavnici raznih udruženja, predstavnici policijskih agencija, a i obitelji čiji su članovi iz prve ruke upoznali destrukciju radikalizma) kako bi kroz svoj djelokrug aktivno radili na deradikalizaciji i borbi protiv terorizma.

Na internetskoj stranici KCBPT objavljivao bi se protuteroristički sadržaj iz svih sfera društva, a centar bi se bavio i organiziranjem javnih predavanja gdje bi se javnosti ukazivalo na predmetni problem. Ovaj bi centar ostvario i komunikaciju s Regulatornom agencijom za komunikacije, Vijećem za tisak i online medije, udrugama novinara te bi zajedno radili na donošenju akata za prevenciju i borbu protiv terorizma, zaključuje Banožić.

Tradicionalna konferencija Dani kriznog upravljanja koja okuplja vodeće stručnjake i znanstvenike iz ovog područja na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini ima za cilj osigurati platformu za razmjenu novih ideja i spoznaja važnih za kontinuirana poboljšanja sustava kriznog upravljanja.

(www.jabuka.tv)