Širokobriježanin emotivno o uređenju Trga: Što će biti s orahom koji pamte generacije?

Tomislav Ćavar, povjesničar umjetnosti iz Širokog Brijega, prigodnim tekstom osvrnuo se na radove na uređenju središta Širokog Brijega, izražavajući zabrinutost zbog mogućeg uklanjanja starog oraha koji desetljećima stoji na Trgu dr. Ante Starčevića.

U emotivnom tekstu, simbolično nazvanom „Orah na Trgu“, Ćavar naglašava važnost tog stabla za identitet grada i kolektivnu memoriju njegovih stanovnika.

Tekst prenosimo u cijelosti:

Na glavnom gradskom trgu u Širokom Brijegu stoji Orah. U njemu nema raskoši, nema ni pompe – samo tišina, hladovina i sjećanje. Raste u epicentru grada gdje je grad godinama kucao svojim smirenim, a li i divljim ritmom – tamo gdje se susretalo, čekalo, tugovalo i nadalo. Taj orah ne pripada samo tlu – on pripada ljudima i vremenu koje se sve brže briše.

Ispod Oraha su ljudi čekali legendarnu „Petnaesku“ – autobus za Mostar. Petnaeska je bila više od linije – to je bio pravac ka školama, bolnicama, vojsci, ljubavima, povratcima. Mjesto pod Orahom bilo je stajalište života. U ljetnim danima pružao je zaklon, a u kišnim bi se đaci skupljali ispod njegove ogoljele krošnje. Nikada nije ništa rekao, ali uvijek je bio tu. Vjerni prijatelj koji šuti i razumije.

Na njegovoj kori godinama su visjele smrtovnice. Crno-bijele stranice prolaznosti. Orah ih je primao kao vijesti o svojim sugrađanima – svaki papir bio je blaga rana, još jedno ime koje će nositi u svojoj sjeni. Bio je tihi svjedok odlazaka, onaj koji pomaže da tuga bude javna i da se smrt podijeli, da bude lakša.

Detalj iz prošlosti Širokog Brijega

Taj Orah stoji kao brat starom Hrastu ispred franjevačke crkve. Onaj hrast, što su ga fratri zasadili vlastitim rukama kad su prvi put kročili na Brijeg, nije samo drvo – to je zavjet, tihi znak neba zaboden u zemlju, znak da će ostati, da će pustiti korijen baš tu, s narodom i za narod. Hrast se uzdigao kao štit vjere i tišine, kao križ bez riječi, ali s porukom.

A orah na Trgu – on je drugo srce istoga grada. Nije zasađen s nakanom, ali je rastao s narodom. Hrast je molitva, Orah je uzdah. Hrast je nedjeljna misa, Orah je ponedjeljak ujutro. Jedan uzdiže pogled prema nebu, drugi ga spušta u dlanove što drže kartu autobusa. A obojica, i Hrast i Orah, pamte – i mole na svoj način. I jedan i drugi su sveti, jer su svjedoci. Jer znaju više o nama nego mi sami.

Ujesen su djeca brala plodove Oraha, smijala se kad bi koji pao ravno na glavu, a odrasli bi ih u šali zadirkivali i pomagali im da pokupe plodove. To nije bilo samo branje – bio je to ritual bliskosti. Još jedna nit koja je povezivala čovjeka i drvo, dijete i grad, zemlju i nasljeđe. Pod Orahom se učilo što znači čekati, što znači pripadati.

A sada, po nacrtima koji definiraju moderni trg, umjesto Oraha trebale bi stajati kamene ploče – ravne, pravilne i hladne geometrijse sadnice. Orah smeta. Više nema mjesta za sjenu, za krošnju, za slučajni pad ploda ili smrtovnicu. U njegovom korijenu planira se simetrija. U njegovoj tišini – beton.

Ali po čijoj mjeri gradimo grad? Jer kad nestane Orah, nestat će i dio grada koji se ne može vratiti nacrtima ni projektima. Nestat će sjena u kojoj su stajali naši roditelji, nestat će točka orijentacije iz djetinjstva, nestat će ono „vidimo se kod oraha“.

Možda bi grad trebao stati. Udahnuti. Sjesti na klupu pod krošnju Oraha i poslušati – možda još čuva nečiji smijeh, nečiju strepnju, nečije posljednje „zbogom“. Možda, ako dovoljno dugo šutimo, čut ćemo glasove grada koji se polako gubi.

Nije sve u granitu, nije sve u liniji i formi. Grad ne čine kvadrati i stakla, već mjesta gdje smo voljeli, čekali, tugovali. Ako maknemo orah – hoće li nam ostati nešto što će nas vezati za ono što smo bili?

Ponekad, spasiti stablo – znači spasiti uspomenu. Spasiti grad.

(www.jabuka.tv)

Komentari:

    • Siroki sve vise i vise ne lici ni na sta. Je li moguce da je svaki projekt samo beton i kamen. Hoce li ostat ista zeleno u gradu?!!

      • Beton i kamen mogu biti lijepi ali ako se fino uradi ali ovako raditi kosto se radi po sirokomu , strasno i uzas. Jos ako u takvom okruzenju posadis stabla izgledace ko prava divljina.

  • Aj nek se stare generacije okanu pametovanja, vidimo na šta sliči Široki "zahvaljujući " njima. Sve razrušeno i jadno, nek bar samo uklone onaj kiosk i

    • Stare generacije su radile što su mogle i u svakom slučaju je bilo ljepše i čistije za ono vrijeme nego danas . Što se tiče Oraha obavezno ostavit i još di je moguće posadit koje stablo previše je betona. Kiosk mora bit uklonjen jer je ruglo ,na drugo mjesto u nekoj od zgrada .

    • Grad se lijepo razvijao do rata, ma koliko ja mrzio onaj sistem ali tadašnji ljudi u općini su voljeli ovaj grad, mjesto... I onda dolaze na vlast ljudi koji su o ljubavi prema domu samo znali poneku pjesmu , ali se pokušavalo s razvojem. I onda dolazi na red najgore razdoblje za široki Brijeg a to je Miro Kraljević, i ljudi oko njega, tj njegova tri jahača Apokalipse. Uništili su bilo kakav pokušaj urbanog sređivanja širokog
      A drvo i sl. ? Jbga , svatko od nas ima uspomene i stvari za koje se veže...

      • Toliko su voljeli da nisu napravili urbanisticki plan kao u npr Capljini i drugim gradovima tih godina. Jedino sto su planski uradili su sebi zgrade i stanvove na Zoricevini.
        Okolna sela su se razvila tek nakon rata, a centar koji kontas je 90ih istina unistila divlja gradnja po Lisama i Puringaju i tu je jedina odgovornost.

        • Ne kažem da su vlastodršci u starom susytavu voljeli grad. Ali ovi danas ga vol još manje. Zahvaljujući njima grad je sklepan bez veze i ikakvih urbanističkih znanja i pojmova. Recite što je lijepu i u skladu s modernim urbanizmom napravljeno. Po meni - gotovo ništa. I ono što j valjalo, ovi su pametnjakovići sjebli.

          • U komentaru ti doslovno piše :” ali tadašnji ljudi u općini su voljeli ovaj grad” pa napišeš u svom odgovoru “ ne kažem da su vlastodršci u staromyusustavu voljeli grad” 😅😅😅 Doslovno sam sebe pobijaš .
            Ali dobro necemo se sad zamarati time tko je kako napisao.

            A gospon je ne znam koliko svi ovdje o urbanizmu znaju ali mislim da bi za urbanistički razvoj trebali postojati preduvjeti za to koje ne znam da je Široki imao, ovo je centar zapravo selo Lise gdje si imao par stvari oko kojeg je nastao grad, rijeka i seoske kuce pa napravljena Duhanska i ti ti je to.
            Imaš slike na Digitalnom arhivu iz 1940ih panorama grada- ništa! A sve privatna zemlja koju kasnije komunisti nisu lrisvojili za opcinu kao u drugim gradovima poput Čapljine npr koja svoj urbanizam duguje tadašnjem planu.

            Izuzev zgrade Opcine, kina, i stadiona ja ne znam da je Siroki ista u centru imao u svom vlasništvu.
            Grad se razvijao organski, u hodu i ne vidim da osim razvoja Duhanske sad ista vise mozes uciniti. Vratiti dvosmjernu je OK ali onda znaci vracanje semafora kako smo imali pnne vidim da ce ista sto se tice guzvi rijesiti plus dodati problem parkinga ljudima koji s potrebom tamo parkiraju. Ove sto idu na kave ne zalim idite na Trn i okolo,ima kafica.

      • Toliko su voljeli da nisu napravili urbanisticki plan kao u npr Capljini i drugim gradovima tih godina koji slijede i dan danas.
        Jedino sto su ti nasi planski uradili su sebi zgrade i stanvove na Zoricevini.
        Okolna sela su se razvila tek nakon rata, a centar koji kontas je 90ih istina unistila divlja gradnja po Lisama i Puringaju i tu je jedina odgovornost za centar grada.

        • 19.39,
          Napravljen je urbanistički plan ali nije poštivan.
          Pa se srušila Duvanjska,nadoziđalo u ruglo na prekrasni Hotel,Na Robnoj napravljen minaret, na glavnoj ulici,jedinoj dvosmjernoj napravljen parking itd.

    • I ja sam stara generacija i jako volim svoj grad. Život u gradu tada i sada je posve različit. Slobodno napišite što volite u našem gradu... mi smo voljeli sve i naš je grad pisao uspomene. Bilo nam je lijepo i znali smo uživati u životu. A danas... ne bih rekao. Tomo bravo na tekstu

      • Pripadam opcini Siroki Brijeg i to mije jedina poveznica , u Siroki idjem samo kad moram. Nesvidja mi se misto ni ljudi koji u njemu zive i nikada nisu. Sve oko Sirokoga me nezanima , mogu raditi u njemu sta oce ili neraditi nista.

      • Lijanova zgradurina uz Robnu kuću j vrhunas neukusa i nznanja. Uz sve, sjbali su onaj parking kao ni sebi ni drugom. Sačuvaj Bože.

    • 17.20,
      Eto ti pameti.
      Po tebi treba sve ispilati,srušiti i zbrisati povijest naših starih ,zatrti kao Duvanjsku,orah i sve uspješne firme dati nekima da se bogate i ne slučajno.

    • Orah u Parku kod česme Križa je Otpilan kad se radio Trg Križ/Spomenik.
      Toga Oraha što ga vi opisujete u članku nema više.Šteta velika bio je baš pravi orah.

    • Za "M" proslost je dio nas, da nije "proslosti" ne bi bilo ni tebe. Proslost se treba postivati da bi se tebe jedanput postivalo.
      Nikome ne bi palo na pamet posjeci obiteljski orah blizu kuce, ili lozu, kog su sadili djed i baka, barem ne cestitim ljudima, jer se za njega vezu uspomene na drage ljude i obiteljska povijest. Orah u centru grada je širokobriješki svjedok prošlosti.

    • Bravo M. Tako je, od prošlosti se ne živi. Treba srušiti sve starije od interneta. I Dioklecijanovu palaču u Splitu. I ondje napravit stambeno poslovne komplekse. I šoping centre. Je li tako? Blago onima oko tebe, jesu se usrecili.

  • A niko ne priča o kolapsu u gradu i gužvi jučer na Kruninoj strani i osobama koje voze šaltung. Eno pratim jučer kad je završila procesija jadna cura se nije mogla uspest uza stranu i morala se zamjeniti da joj neko potra auto. O tome se treba pričati

      • Try,
        Nije da nije naučila cura vozit,već ona brdska cesta nije za glavnu ulicu,još sad sužena.Pa kad ti se tako dogodi da netko stane u onoliko strani i kliza nazad sad ne možeš ni pobjeći u stranu da drugi mogu prolaziti.
        Bravo inžinjeri gdje ste školu završili i kako,bar da se ne pitate u javnim poslovima i ne igrate ljudskim glavama.Kad se tako nešto desi bit će kasno za njega.

Zadnje dodano

  • Vijesti

Pogledajte trenutak kad potres 8,8 po Richteru trese operacijsku salu: Liječnici nisu stali

Tim liječnika bio je usred operacije kada je grad Petropavlovsk-Kamčatski, na dalekom istoku Rusije, pogodio…

1 sat prije
  • Magazin
  • Zanimljivosti

Što je tsunami i kako nastaje: Sve što trebate znati o ovoj prirodnoj pojavi

Snažan potres magnitude 8.8 stupnjeva pogodio je poluotok Kamčatku na ruskom dalekom istoku, izazvavši tsunami…

1 sat prije
  • Film & TV
  • Zabava

“Mislio sam da sam idiot”: Potresna ispovijest Toma Cruisea o nasilnom ocu i teškom djetinjstvu

Rođen je kao Thomas Cruise Mapother IV 3. srpnja 1962. godine u Siracusama, u siromašnoj…

2 sata prije
  • Vijesti

Nakon smrti liječnice: Traži se zatvaranje ceste Foča – Sarajevo, najavljene i blokade prometnica

Nakon što je u jutrošnjoj nesreći kod Miljevine smrtno stradala 33-godišnja djevojka iz Sarajeva, a…

2 sata prije
  • Banner
  • Nogomet
  • Sport

Dominacija Uzarića protiv Čerigaja, Turčinovići izbacili Rasno, Lijeva Obala prvi polufinalist

[gallery ids="778401,778391,778374,778373,778375,778376"] U prvoj utakmici večeri Malonogometne lige mjesnih zajednica Grada Širokog Brijega u srijedu…

2 sata prije
  • Banner
  • Magazin
  • Zanimljivosti

Pljačka kod Mostara 1938.: Hrabrost Dragice Radoš spasila novac za rudare iz Širokog Brijega

Njemačke novine iz 1938. donose fascinantnu priču o spašavanju 290.000 dinara iz ruku naoružanih pljačkaša…

3 sata prije