Široki Brijeg i Ljubuški žrtve međunarodnoga kriminala

Općine Fojnica, Ljubuški i Široki Brijeg u središtu su priče koja ukazuje na međunarodni kriminal, objavila je Federalna televizija navodeći kako općinske vlasti tvrde da su prevarene jer su prinuđene vraćati kredit za projekt koji nikada nije doveden do kraja.

Naime, sve je počelo sa španjolskom firmom i poslovima oko pročistača, a postoji li sprega ljudi iz vlasti i španjolskih mešetara pokazat će istraga.

“Španjolska firma Azierta povukla je dio sredstava za realizaciju projekta, iako realizacija nije niti počela, i na naplatu dolazi kamata toga kredita koji država želi naplatiti od općina”, kaže načelnik Ljubuškoga Nevenko Barbarić.

Priča počinje 2006. godine. Općine Fojnica, Široki Brijeg, Prnjavor i Ljubuški potpisuju komercijalne ugovore za izgradnju postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, odnosno, filtriranje pitke vode u Ljubuškom sa španjolskom firmom Azierta Grupo prema principu “ključ u ruke”.

Kredit preko države

Robni kredit Fonda za razvoj Vlade Španjolske stigao je preko države BiH. U program su ušli projekti spomenutih općina, ali i projekt nabave četiriju setova vagona Talgo za Željenice RS-a vrijedan više od 32 milijuna eura. No, prije nego što će započeti realizacija ugovora, Općina Prnjavor, zanimljivo, izlazi iz projekta, a nabavka Talgo vagona je otkazana, navodi FTV u emisiji Mreža.

Projekti preostalih općina ukupne vrijednosti pet milijuna i 150 tisuća eura vođeni su paraleno, a sve su u međuvremenu potpisale i anekse na ugovore koji su precizirali način povlačenja novca i samu dinamiku rada. Tako u trenutku stupanja na snagu međudržavnog sporazuma Španjolske i BiH u rujnu 2009., i to, kako će se pokazati, mimo zakonom propisane procedure, u programu ostaju samo tri općine iz Federacije. RS se, znakovito, na vrijeme povukla.

Azierta nije uradila ništa od ugovorenoga, no uz predočenu dokumentaciju, u svega dva mjeseca, s kreditnoga računa španjolske banke Bankia povlači 40 posto od ukupno odobrenih sredstava za općine. Više od dva milijuna eura, dakle, uzimaju za avans, izradu projektne dokumentacije i prvu isporuku robe koja nikada nije došla do općina.

“Kako je moguće dovesti nekakvu robu u BiH, a da nije bila urađena projektna dokumentacija za konkretne projekte? Kako je moguće da općine nisu ničim izvješćene o uvozu robe, a uvoznici jesu? Kako je moguće da je bila suglasnost za isplatu sredstava, a da nitko nije provjeravao gdje je ta roba?”, pita načelnik Barabarić.

Nitko ništa ne zna

Gradonačelnik Širokoga Brijega Miro Kraljević kaže kako je roba došla kod špeditera u Banju Luku, pa vraćena nazad.

”Nitko ništa ne zna, nitko ništa nije vidio, a postoji neka dokumentacija”, kaže Kraljević.

Bivši fojnički načelnik Salkan Merdžanić kaže kako su krivotvoreni dokumenti da je izvršen određeni dio poslova – da je urađen idejni projekt, da je urađen izvedbeni projekt, da su implementirali i isporučili dio sredstava ili opreme, a u suštini nije bilo ništa od toga.

Netko je to sve krivotvorio“, ističe Merdžanić.

U carinskoj deklaraciji za robu koja je, navodno, isporučena, a u stvarnosti nikada nije došla do Općine Fojnica, precizirano je da je robu transportirala banjolučka firma te da je ona ušla na granični prijelaz Gradiška 18. prosinca 2009. godine. Ista je nakon toga, a prema zahtjevu španjolske Azierte – vraćena u Španjolsku.

”Ta roba je sutradan, 19. prosinca 2009. godine, i uskladištena. Međutim, s tom robom se nije postupalo ništa i ona je 2. veljače 2010. godine istupila iz carinskoga područja BiH, također na graničnom prijelazu Gradiška”, navodi glasnogovornik UIOBiH Ratko Kovačević.

U međuvremenu, dok je roba u carinskom skladištu, 22. prosinca 2009. godine Azierta povlači iznos od 241.000 eura na ime dopremljene robe i materijala u BiH, iako u tom trenutku Španjolci nisu znali ni lokaciju na kojoj se stanica treba graditi, za što također postoji dokumentacija.

Roba uvezena, pa vraćena

”Banjolučkoj firmi Damjan Azierta je preko deviznoga računa u 2010. godini za izvršene usluge platila oko 160.000 KM. Uvoznik isti i identična situacija za sve općine. Roba uvezena, pa vraćena. Novac uzet. Pa je zato prema zahtjevu načelnika, nadležnoga ministarstva, a kasnije i Tužiteljstva BiH sve istražila i UIOBiH. Za njih – procedure, uvoz, izvoz, skladištenje, ali i rabote njihovih ljudi – čiste”, navodi FTV.

“Naknadno smo još provjeravali s carinskim organima Kraljevine Španjolse je li ta roba, kada je istupila iz BiH, u identičnom obujmu ušla u carinsko područje Španjolske. Dobili smo informaciju od njih da je identična roba koja je evidentirana u izvoznoj carinskoj prijavi iz BiH evidentirana i u uvoznoj carinskoj prijavi u Španjolsku”, ističe Kovačević i dodaje kako za njih to ništa ne znači “ako postoji dokumentacija, a nemate tehnike i tehnologije”.

FTV navodi kako nema ni zakonitoga stupanja na snagu međudržavnoga sporazuma s početka priče. Naime, prije bilo kakvoga povlačenja kreditnih sredstava trebalo je dobiti i suglasnosti općina, Federacije, njezinoga parlamenta, Općinskoga vijeća i tako dalje. Svega – nema.

“Kako je mogao netko dati nalog za povlačenje sredstava u drugoj državi na ime nekoga, a bez pitanja onih koji to koriste, procedure koja je za to zadužena?”, pita Merdžanić.

Iz državnoga ministarstva financija i trezora nisu htjeli govoriti o ovoj temi, samo su rekli kako su ”upoznati da je u tijeku istraga povodom ovih predmeta”.

Odgovore novinari nisu dobili ni od Federalnoga ministarstva financija.

Krivca iz svijeta nitko ne goni

FTV-u je potvrđeno da zakonska procedura zaduženja općina nije ispoštovana. Govorio je o tome 2010. godine i federalni ministar financija Vjekoslav Bevanda u dopisu upućenom načelnicima triju općina kada se pregovaralo kako dalje, a potvrdio, tvrde izvori, i sam pomoćnik državnoga ministra financija Miroljub Krunić.

Dakle, kredit je zaključen mimo Federacije BiH, koja sada vraća više od četiri milijuna KM povučenih, a neopravdanih sredstava. Posebno su zanimljiva upozorenja Ante Krajine Nikoli Špiriću iz 2013. godine da je uzimanje novca s podračuna Federacije za vraćanje vanjskoga duga nezakonito i neosnovano.

Dalje, 2010. godine na zahtjev općina, a zbog kršenja ugovora, državno ministarstvo financija blokiralo je dalje povlačenje kreditnih sredstava, te zatražilo reviziju stupnja realizacije projekata. Revizorski izvještaj španjolske državne agencije bio je negativan, a glavni zaključci da je Azierta izvršila svega tri posto od ugovorenoga posla. Stanje opreme i materijala fakturiranih i djelomično naplaćenih nije moglo biti utvrđeno, kao što nije bilo moguće procijeniti ni financijsku situaciju Azierte, iako ono, prema posljednjim relevantnim podacima, navode revizori, nije dobro. Nije možda dobro ni to što sjedišta Azierte u Sarajevu više nema. Barem ne na adresi koja im stoji na službenoj web-stranici.

U BiH ih je doveo, tvrdi FTV-ov izvor, i po bh. općinama vodio arhitekt Goran Ušćuplić, koji živi u Španjolskoj. Vidi se to prema istom projektu u Žepču iz 2002. godine. Bio je koordinator svih pripremnih aktivnosti i zastupnik španjolske Azierte u BiH.

Krivca iz svijeta nitko ne goni, niti sumnjive unutar Ministarstava, nego država tuži svoje općine. Općine su, pak, podnijele kaznene prijave protiv N. N. počinitelja. Čeka se na reakciju državnoga tužiteljstva, gdje su bez komentara.

“Mi smo podnijeli prijave protiv nepoznatoga počinitelja, odnosno UNOBiH. Svima je jasno da se radi o, uvjetno rečeno, fiktivnim papirima. A, isto tako, protiv odgovornih unutar institucija koje su dozvolile ovakav transfer novca”, rekao je Barbarić.

(www.jabuka.tv)

4 komentara

  • Sve misle glupi ,ali neko je potpisao i sklapao ugovore i zaradio narod ce placat a sto?sve maknut ove koji su vodu mutili umjesto da procistace ugrade .
    Tako zavrsi ka nepismeni i pohlepni vode guske u maglu.

  • ”Nitko ništa ne zna, nitko ništa nije vidio, a postoji neka dokumentacija”, kaže Kraljević……….e moj Miro ,tako nam je sve. Vi pljačkate oko sebe pa zašto i vas neko nebi opljačkao…..s vragon došlo s vragon i otišlo…

Odgovori na Anonimno X

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.