Prošle godine staroj fratarskoj čatrnji obnovljen je izgled i time je zapadni prilaz samostanu dobio novo ruho.
O čatrnji fra Petar Bakula 1867. piše u Šematizmu ovako:
…U sredini samostanskog dvorišta nalazi se čatrnja, jedna izvan dvorišta u širem smislu, druga u klauzuri. Obje su zaista velike, duge naime 24 lakta, široke 12 lakata i duboke 16 lakata. Imamo i treću u klauzuri, manju od tih. Spomenute čatrnje su sagrađene bez ikakve pomoći naroda, a služe i nama i narodu. Nemoj misliti da su ove čatrnje malo stajale. Ali ni tu nije kraj. Na kraju zida od klauzure nalazi se zgrada za pučku školu duga 23 lakta, široka 16, visoka 20 lakata. Tu je i pristojno prenoćište za časne goste i dobročinitelje…
Čatrnja je građena oko 1850. godine od kamena „miljevina“ kao i stara crkva. Miljevina je kamen koji dosta porozan i gubi čvrstoću na velikim razlikama u temperaturi. Stoga je čatrnja uvijek bila zasuta zemljom, a stara crkva se zbog neprikladne veličine, ali i lošeg materijala morala srušiti i sagraditi nova.
Fratarska čatrnja jedna je od najstarijih, a zasigurno i najvećih čatrnja na ovim prostorima. Njene dimenzije su: širina 5 m, dužina 11 m, a dubina 6 m. Sveukupni kapacitet čatrnje je 320 〖m 〗^3.
Na geodetskoj snimci iz 1930. koju je objavio fra Ante Marić u knjizi o širokobriješkoj gimnaziji vidi se položaj i svih ostalih pratećih objekata koje su fratri gradili za svoje potrebe i za potrebe vjernika. Sačuvane fotografije u arhivu Provincije još više kazuju o tim davnim vremenima.
Nažalost izgled i ideju Brijega kojeg su zamislili i stvorili franjevci, u godinama poslije II. svjetskog rata je uništen, a koraci koji se poduzimaju žele vratiti Brijegu mjesto i značaj kakav je nekada bio – središte duhovnosti i kulture.
Tijekom prošle godine sa čatrnje su posječena stabla koja su sve više urušavala okolni zid vanjske klauzure, a korijenja već prolazila kroz fuge „ćemera“. Skinuta je sva zemlja kako ne bi više ništa moglo rasti na čatrnji. Uz stručnu pomoć statičara s Građevinskog fakulteta u Mostaru, čatrnja je zasuta pijeskom, salivena su dva potporna zida i izlivena armirana betonska ploča. Po betonskoj ploči su stavljene „u red“ stare kamene ploče. Također, stavljeni su novi vijenci i kamene klupe od kamena „Osoje“.
Čatrnja je osvijetljena tako da se i po noći može vidjeti lijepo kameno zdanje. Na prolazu između čatrnje i klauzure stavljena su drvena vrata izvornog izgleda.
Na zid je stavljen natpis s osnovnim podacima o čatrnji na hrvatskom, talijanskom i engleskom jeziku.
Prošloga Božića na tradicionalnom okupljanju poslije mise na staro, a sada obnovljeno mjesto stigli su Šušci i tu podijelili radost blagdana uz mezu i pjesmu.
dobro jutro znate li vi koliko ima otkad je obnovljena…
svaka čast fra sretanu što je ovo sve pokrenuo!
sve pohvale 😉 !
ŠTA SE LJUTITE LJUDI BILI U NJEMAČKOJ ZARADILI I PRAVE kad taj isti narod nema ni za KRUHA oni se razbacuju za primjer su
Di je ovo?
svaka cast fra Sretenu, samo nastavi tako ! 🙂
dao bog jos mirka i sretena sirokom
hahahaha ima pola godine ovo ovako stoji,i ona svjetla iz poda,,,a ovi tek sad objavili,očito nema nikakvih zanimljivih vjesti
Pišite o novo otkrivenom kontinentu… Izgleda da će ga nazvati Amerika…
😀 😀 …1492
Ništa gluplje, a skuplje, odavno nisam vidio.
i moji roditelji imaju staru čatrnju, po moraju kantom vaditi vodu da imaju za pit i kuhat, možete li njima napraviti vodovod u kuću i jedno veliko humano djelo napravit jer su stari i nemoćni a ja im ne mogu pomoći
zasto nije ostala u starom izgledu,sve nesto moderno???