“Respect”: Kako je pjesma Arethe Franklin postala svjetska himna čovječanstva

U 76. godini života umrla je Aretha Franklin, kraljica soula, dobitnica 18 Grammyja i jedina pjevačica svih vremena čije su se pjesme našle na Billboardovoj ljestvici stotinu puta.

Tijekom svoje bogate karijere surađivala je s najvećim glazbenim imenima poputFranka Sinatre, Eltona Johna, Whitney Houston, Georga Michaela i brojnih drugih.

No jedna od njezinih najuspješnijih pjesma svih vremena, koju često pjevuše i mlade generacije, svakako je „Respect“ koja je od studijske pjesme postala nacionalna pa i svjetska himna čovječanstva.

Promijenila muške stihove

Originalnu verziju pjesme „Respect“ napisao je Otis Redding 1965. godine. Pisana je iz muške perspektive, a njezinom analizom primjećuje se da je poruka koju prenosi potpuno različita od one koju nosi Arethina verzija.

U Reddingovoj verziji žena je u neku ruku potlačena i poštovanje koje muž zahtijeva od nje u zamjenu za plaću koju donosi kući moglo bi se protumačiti na razne načine, pa čak i kao seksualna podređenost.

Njegova pjesma prikazuje tipičnu ženu patrijarhalnog društva 60-ih godina 20. stoljeća. Redding je oslovljava s „dušo“ i „mala djevojčice“, dajući joj time podređenu ulogu ne samo u njihovom zajedničkom domu, nego i u društvu.

Međutim, Arethina verzija upravo je ženi iz Reddingove verzije dala glas. Njezin lirski subjekt zahtijeva poštovanje i jednakost u vezi, slovkajući pritom riječ Respect kako bi naglasila njezinu važnost (R-E-S-P-E-C-T, Find out what it means to me...) i ulogu žena, pa makar to bilo potrebno uraditi korak po korak. Ujedno je i sam ton pjesme daleko snažniji i ritmičniji nego što je to slučaj u Reddingovoj inačici koji pjeva svojevrsnu baladu.

Pjesma je, značajno, objavljena na Valentinovo 1967. godine, a u svega nekoliko mjeseci postigla je svjetski uspjeh i Arethi donijela jedan od njezinih 18 Grammyja.

Himna svih društvenih skupina koje zahtijevaju poštovanje

Dakako, Redding je bio bijesan, no to nije moglo zaustaviti poruku koju je pjesma širila. Bila je toliko tražen glas koji su žene trebale, a nisu znale kako ga dobiti.

S vremenom je pjesma postala feministička himna, ali i himna građanskih prava. Kada se Aretha 1999. godine pojavila u emisiji Fresh Air radijske stanice WHYY, pojasnila je svoje viđenje snimljene pjesme.

Kada sam snimala pjesmu, govorila je o žensko-muškim odnosima, ali i o poštovanju između osoba općenito. Imat ćeš moje poštovanje, ali ga daj i ti meni,rekla je Franklin.

Kada sam snimala pjesmu, govorila je o žensko-muškim odnosima, ali i o poštovanju između osoba općenito. Imat ćeš moje poštovanje, ali ga daj i ti meni, rekla je Franklin.

No tada nije mogla ni zamisliti da ta pjesma postati himna svih onih koji se bore za svoja prava. Kako je doživjela utjecaj pjesme na brojne generacije, opisala je u svojoj autobiografiji.

Bila je to potreba nacije, potreba prosječnog muškarca i žene na ulici, poslovnog čovjeka, majke, vatrogasca, učitelja – svi su željeli poštovanje. Bio je to i potreban poziv u pomoć pokreta za građanska prava. Pjesma je dobila monumentalno značenje. Postala je „poštovanje“ koje žene očekuju od muškaraca, ali i muškarci od žena, nasljedno pravo svih ljudi, rekla je Franklin.

I upravo će po svojoj borbi za bolju svakodnevicu žena, ali i svih drugih društvenih skupina, zauvijek ostati upamćena, piše Zadovoljna.hr. 

(www.jabuka.tv)