Repa najveći izvor vitamina

Repa (Raphanus sativus var. major) je za razliku od rotkvice dvogodišnja biljka.

Korjenasti plodovi koje formira u prvoj godini bogat su izvor mineralnih soli, ugljikohidrata i vitamina te su u tom pogledu dragocjena hrana, osobito u proljeće. Također imaju baktericidna svojstva.

Cvjetovi repe su bijeli, ružičasti ili ljubičasti. Križno se oprašuju.

Sjemenke izgledaju kao sjemenke rotkvice, ali su manje. Zadržavaju klijavost do 4-5 godina. U zahtjevima za uzgojnim uvjetima, repa se ne razlikuje od rotkvice.

Uzgajaju se dvije sorte repe

Zimska crna repa

Zimska crna repa formira veliku rozetu lišća. Korjenasti plodovi su krupni promjera 10-12 cm i plosnato okrugli do okruglasti s intenzivno crnom bojom na površini i s bijelim, gustim, hrapavim i pikantnim mesnatim dijelom.

Vegetacijsko razdoblje je 80-90 dana. Žetvena sorta s vrlo dobrim skladištenjem korijenskih usjeva zimi.

Zimska bijela repa

Zimska bijela repa razlikuje se od zimske crne repe po bijelim korijenima, koji su manje ljuti.

Budući da se repa uzgaja u uvjetima navodnjavanja, fitorije se prave na mjestu očišćenom od ranih prethodnika i kultiviraju, kao i rotkvice. Repa se sije u drugoj polovici srpnja do sredine kolovoza, u redove razmaka 30-40 cm. Sije se s 0,5-0,8 kg sjemena po hektaru.

Kad biljke formiraju drugi list, repa se prorjeđuje na razmak od 10-12 cm u redovima. Zatim se okopava i redovito zalijeva. Vlažnost tla ne smije varirati, jer to uzrokuje truljenje korijena.

Korijen repe vadi se krajem listopada – početkom studenog. Žetva bi trebala prethoditi početku mraza. Listovi se odrežu do čela, korijenje se očisti i spremi.

Prosječni prinos korijena je 2000-2500 kg po hektaru. Dobije se do 6000 kg okopavina po hektaru.

(www.jabuka.tv)