Realna plaća manja nego lani

Uz inflaciju, sušu te poskupljenja raznih energenata, cijene hrane i životnih potrepština u BiH će u idućem razdoblju samo rasti, a pitanje je do kada će taj trend poskupljenja trajati.

Jesenska sjetva ove godine bit će najskuplja do sada, što će rezultirati novim poskupljenjima koja će u konačnici platiti sami građani kao krajnji potrošači. Ulje, piletina, jaja, energenti… – sve to iz dana u dan sve više poskupljuje, a plaće su ili iste ili čak i manje nego ranije.

Što će na kraju biti, ne znamo, ali, prema sadašnjim cijenama, na proljeće bi vreća brašna od 25 kilograma mogla stajati i više od 30 KM, ističu iz Udruge poljoprivrednika FBiH, piše Večernji list.

Potrošačka košarica u BiH prešla je iznos od 2.000 KM, zbog čega mnogi građani jedva preživljavaju. Proteklih mjeseci građani BiH stalno su na udaru poskupljenja osnovnih životnih namirnica. Cijene su sve više, a plaće i mirovine ne prate rast životnih troškova.

Poskupljenja nisu problem samo BiH već i globalni. Međutim, vlade drugih država nastoje olakšati građanima, što kod nas nije slučaj. Građani su prepušteni sami sebi. Postavlja se pitanje mogu li i kako vlasti građane zaštititi od poskupljenja.

Ono što se sada može uraditi jest fokusirana zaštita onih koji su najviše ugroženi, odnosno građana s minimalnim ili nikakvim primanjima i sl. To se može uraditi uspostavom funkcionalnog sustava robnih rezervi. Pravo je vrijeme da se pokrenu reforme fiskalnoga okvira, smanjenja fiskalnoga opterećenja na rad, što bi omogućilo rast neto plaća od 200 do 300 KM, što je polazište za minimalac od 700 KM.

Vlast mora raditi i na unapređenju poslovanja velikih javnih kompanija, kao i funkcionalnosti socijalnih sustava, poput zdravstvenog, sustava socijalne zaštite i sl. Tako bi se pomoglo građanima, kaže za Večernji list ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Činjenica je da ista plaća prošle i ove godine ne vrijedi isto.

Rast cijena hrane u rujnu je iznosio 7 %, što drugim riječima znači da realna plaća ove godine nije ista kao prošle. Čak je i realna minimalna plaća u FBiH ove godine manja nego prošle jer se za nju ne može kupiti ista količina hrane. Kratkoročno, pozivamo zastupnike u Parlamentu FBiH da izmijene postojeći Zakon o porezu na dohodak i povećaju neoporezivi dio plaće s 300 na 1.000 KM. Time će se bar kratkoročno amortizirati snažni cjenovni udar.

Svjestan sam da radniku koji ima 600 KM – povećanje plaće od 30 KM nije dovoljno, ali je bolje nego ništa. Dugoročno, u novi prijedlog Zakona o porezu na dohodak razmišljanja sam kako bi trebalo ugraditi odredbu da se iznos zakonski definirane minimalne plaće ne oporezuje porezom na dohodak. Ako se u budućnosti definira minimalna plaća, taj iznos ne treba se oporezivati za sve radnike.

Ako se opet nekad poveća minimalna plaća, automatski bi se povećao neoporezivi dio za sve radnike. FBiH bilježi rekordne naplate poreza, tako da se dio tog povećanja treba vratiti radnicima. Svrha minimalne plaće jest da se zaštite radnici s najnižim primanjima. Koja je onda svrha i logika takvu plaću oporezivati, kaže za Večernjak makroekonomski analitičar Faruk Hadžić.

(www.jabuka.tv | Foto: Interstid/Getty Images)