Ravnopravnost Hrvata u RS izvrgnuta ruglu

Jučerašnje obilježavanje 9. siječnja kao dana Republike Srpske izazvalo je brojne negativne reakcije.

U entitetu RS danas nedostaje više od 90 posto predratne hrvatske odnosno katoličke populacije, podsjetila je komisija Justitia et pax Biskupske konferencije BiH u svom izvješću u povodu 20. obljetnice potpisivanja Daytonskog sporazuma, upozoravajući kako je uz to pravo na jednakopravnost Hrvata u tijelima izvršne i zakonodavne vlasti RS danas “izvrgnuto ruglu”.

Potpredsjednik RS Ramiz Salkić ocijenio je ovu proslavu uvredom za sve žrtve etničkih progona, upozorivši kako je nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH teško kršenje Daytonskog sporazuma.

Na obvezu poštivanja odluka Ustavog suda BiH posebnom je izjavom podsjetilo veleposlanstvo SAD u BiH, a voditelj misije OESS-a u BiH Johnatan Moore istaknuo je kako RS nije nikakva država.

U Srebrenici, mjestu koje je trajni podsjetnik na sve strahote rata u BiH i gdje je počinjen genocid u kojemu je ubijeno više od osam tisuća Bošnjaka, udruge koje čine članovi obitelji ubijenih organizirale su prosvjedno okupljanje podsjećajući pritom na sve žrtve.

Načelnik Srebrenice Ćamil Duraković kazao je kako za Bošnjake 9. siječnja kao dan RS ne predstavlja ništa ni sa zakonskog, kao ni s povijesnog stajališta.

Ovaj datum ne predstavlja ništa jer je nametnut Bošnjacima. Ovaj entitet je napravljen samo za jedan narod i obilježavanjem ovog datuma dokazuje se da je tomu tako, kazao je Duraković lokalnim medijima.

Deveti siječnja se obilježava kao dan RS u znak sjećanja na taj datum 1992. godine kada je skupina srpskih zastupnika u skupštini tadašnje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine donijela odluku o uspostavi “republike srpskog naroda u BiH”, koja je kasnije preimenovana u “srpsku republiku BiH” da bi naknadno dobila sadašnje ime koje je priznato tek 1995. godine temeljem odredbi Daytonskog sporazuma.

Odlukom iz siječnja 1992., za koju nije postojala nikakva ustavna osnova, zatraženo je i da dijelovi BiH u kojim su Srbi većina ostanu u zajednici sa Srbijom i Crnom Gorom, što je bio pokušaj sprječavanja proglašenja samostalnosti BiH kao neovisne države.

Pokušaj nasilnog zadržavanja dijelova BiH u “skraćenoj” Jugoslaviji doveo je do rata i masovnog progona nesrba s područja današnje RS.

(HRT.hr)