Raguž: Pregovori su čisti igrokaz, neće doći do dogovora i kompromisa

Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke, kazao je za N1 da nikada više nije bilo Hrvata u institucijama BiH, a da nikada nije bio lošiji položaj hrvatskog naroda u državi.

Također, lidera SDA Bakira Izetbegovića usporedio je s bivšim predsjednikom Srbije i SR Jugoslavije Slobodanom Miloševićem.

Posljednjih dana čini se ofanziva Međunarodne zajednice. Kako vama izgledaju ovi posjeti i razgovori?

Radi se o jednom čistom igrokazu, neće doći do kompromisa, neće doći do dogovora. Ukoliko razgovori uđu u sljedeću godinu međunarodni predstavnici se trebaju pitati trebaju li nastaviti razgovor s ovim političkim akterima. Stranci bi njima tada radili izbornu kampanju. Za sadašnje političke lidere trenutna situacija je “win-win”. Njima nije u interesu da dođe do dogovora.

Dragan Čović kaže da je pitanje Izbornog zakona ključni proces koji će usmjeriti sve buduće odnose. No, čini se da su neke druge stvari u fokusu, s obzirom da imamo političku krizu, najveću nakon završetka rata u BiH?

Istina je da izmjene Izbornog zakona moraju biti u fokusu i jesu u fokusu. Ja sam inzistirao da i izmjene Ustava BiH budu u fokusu i administrativno-teritorijalno preuređenje Bosne i Hercegovine. Definitivno bez jačeg pritiska međunarodne zajednice pokazuje se da ne može doći do dogovora. Mostar je primjer kako tek kada se aktivno uključi međunarodna zajednica može doći do dogovora. MZ mora unijeti prijetnje sankcijama i kaznama ako do dogovora ne dođe. Iako se borim protiv sankcija jer je hrvatski narod najviše osjetio te intervencije, ali mogu sada istaknuti da bez prijetnji neće doći do dogovora. Sadašnji politički akteri izuzev ovih tema nemaju ništa ponuditi građanima. Evo, što bi Čović ponudio bez priče o Komšiću ili da se govori o legitimnom predstavljanju? I zato kažem da nema većeg borca za unitarnu Bosnu i Hercegovinu od Čovića, kao što nema većeg borca za hrvatsko pitanje od Izetbegovića.

Slažete li se vi s Čovićem kada govori o “legitimnom predstavljanju” Hrvata? Koji je Hrvat legitiman, a koji nije?

Legitiman je onaj koga izaberu Hrvati, Komšić definitivno nije legitiman predstavnik. Ja ga zovem prvim bošnjačkim predstavnikom jer je imao više glasova od Džaferovića. Čović govori o realnim stvarima, a problem je praksa. HDZ, odnosno Hrvati, nikada nisu više obnašali fukcija u tijelima države, a da nije bio lošiji položaj hrvatskog naroda. Hrvati u institucijama se grčevito bore za ovakvu BiH u kojoj je hrvatski narod manjina. Za takvo nešto ima mnoštvo dokaza.

Tko pravi Hrvatima veću štetu, oni koji se predstavljaju kao legitimni ili tzv. “političko Sarajevo”?

Podjednako prave štetu. Bakir Izetbegović provodi politiku Slobodana Miloševića. Izetbegović spominje teroriziranje manjine nad većinom, spominje pojam jedan čovjek – jedan glas, brisanje etničkih predznaka. Ako usporedite njegov govor sa Miloševićem iz ‘80. i ‘90. vidite da ima dosta dodirnih tačaka. Jedina razlika je što su tad manjinski narodi imali predstavnike koji su bili spremni na žrtvu za razliku od današnjih. Jednaku štetu Hrvatima rade i “političko Sarajevo” i Hrvati u institucijama.

Jučer je i HDZ podržao da se “Inzkov zakon” o zabrani negiranja genocida stavi izvan snage. Kakvo je vaše mišljenje?

HDZ se na neki način stavio u službu Dodikove politike. Na pitanje zašto su glasali kazali su da ne ostave SNSD same. Radi se o tome da se nije htio ostaviti SNSD na cjedilu znajući u potpunosti da prijedlog neće proći.

Koje je po vama rješenje za Izborni zakon?

Postoji više modela koji su prihvatljivi i koji zadovoljavaju presude Europskog suda za ljudska prava, ali i presude Ustavnog suda BiH. Je li to neizravan izbor za Predsjedništvo ili dvije izborne jedinice u Federaciji…? Postoji model minimalne etničke zastupljenosti koji smo mi prezentirali, imali smo i podršku SAD-a, ali nismo dobili podršku političkih aktera u BiH. Ne postoji temeljni model, to jest iskrena volja da se problem riješi.

(www.jabuka.tv)