Prvi pretok mladog vina nakon fermentacije

Ovisno o vremenu berbe grožđa, odnosno trganju, u nekim podrumima je još u tijeku fermentacija dok je u drugim podrumima ona odavno završila i podrumari već razmišljaju o prvom pretoku vina.

Iako je fermentacija jedna od najvažnijih promjena u moštu tijekom proizvodnje vina, postoji još cijeli niz značajnih promjena u mladom vinu koje nazivamo dozrijevanje vina. Značajan utjecaj na dozrijevanje imaju temperatura i vlažnost zraka u podrumu.

Nakon završetka burne fermentacije, aktivan je proces tihe fermentacije, zbog čega se posude ne smiju čvrsto začepiti, nego čep treba olako položiti ili staviti vrenjaču, ako se radi o drvenoj bačvi ili ne zatvarati posudu ako se radi o fermentaciji u inox bačvi.

Uslijed tihe fermentacije dolazi do taloženja, pa je potrebno mlado vino ‘skinuti’ s taloga ili kako to najčešće kažu u Hercegovini“ skinuti vino s pece“.

Mnogi proizvođači vjeruju da je vino bolje ako leži na talogu. Takvo podrumarenje može nanijeti goleme štete jer se u talogu osim vinskog kamena nalaze i izumrle kvaščeve gljivice koje raspadanjem uzrokuju neželjene mane u boji, mirisu i okusu. Zato se preporuča obaviti prvi pretok s laganim zračenjem i uz sumporenje vina vinobranom.

Prvi pretok valja napraviti čim prije da bi vino zadržalo svježinu, očuvalo kiselinu i čistoću u mirisu i okusu.

Pravodobnim pretakanjem uklanja se mogućnost pojave sumporvodika, koji vinu daje miris po trulim jajima.

Nakon dovršene tihe fermentacije može doći do smanjenja volumena vina u drvenoj bačvi. Zato je potrebno bačve nadolijevati otprilike svakih deset dana, i pri nadolijevanju upotrijebiti zdravo vino po mogućnosti iste kvalitete. Redovitim nadolijevanjem izbjegava se mogućnost pojave dviju najrasprostranjenijih bolesti vina: octikavosti i vinskog cvijeta.

Mnoga vina nakon prvog pretoka nisu dovoljno izbistrena pa u tom slučaju preporučamo filtraciju i bistrenje vina. Za bistrenje vina danas se najčešće koristi bentonit i želatin.

(www.jabuka.tv)