Oni u izvješću naglašavaju kako se veliki broj slučajeva govora mržnje uopće ne prijavljuje sudskim instancama, a takav govor ima za posljedicu narušavanje niza prava, kao što su pravo na život i sigurnost, vjerska prava, pravo na slobodu izražavanja, zapošljavanje i prava iz radnog odnosa, pravo na političku participaciju i sudjelovanje u javnom životu.
Zbog malog broja prijavljenih slučajeva govora mržnje, na inicijativu Ureda Vijeće Europe u BiH sastavljeno je i ovo posebno izvješće koje bi trebalo poslužiti kao platforma za bolje, učestalije procesuiranje ovakvih kaznenih djela, piše Večernji list.
Iako BiH, prema tvrdnjama ombudsmana, ima snažan zakonodavni i institucionalni okvir za borbu protiv govora mržnje, ali i stupanj sankcioniranih incidenata govora mržnje na vrlo niskoj razini, razlozi ovakvog stanja su višestruki i, kako tvrde, obuhvaćaju elemente financijske, kadrovske, sociološke i političke prirode. No, BiH je jedna od rijetkih europskih država koja nema zakon koji bi kažnjavao govor mržnje, pogotovo na internetu i društvenim mrežama, zbog čega je pokrenuta procedura da se u Parlamentu BiH donese prijedlog izmjena Kaznenog zakona BiH kojim bi se proširilo i na kažnjavanje govora mržnje na internetskim mrežama.
Valja spomenuti da u BiH postoji niz zakona koji uređuju ovo osjetljivo područje, od Kaznenog zakona, Zakona o zabrani diskriminacije, Izbornog zakona BiH, Zakona o ravnopravnosti spolova i Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH do dokumenata “Kodeks o audiovizualnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija”, koji je donio RAK, i “Kodeks za tisak BiH”, koji je donijelo Vijeće za tisak, kojima se regulira govor mržnje te nedostaci domaće legislative u pogledu međunarodnih standarda.
Prema podacima Misije OESS-a, u BiH je 2020. evidentirano 119 incidenata koji su motivirani predrasudama prema vjerskoj i etničkoj skupini, jeziku, rasi ili seksualnoj orijentaciji, a većina njih sankcionirana.
Postojećim zakonom koji vrijedi u BiH za kazneno djelo izazivanja i raspirivanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti među konstitutivnim narodima i ostalima u BiH predviđena je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine. Ured Vijeća Europe u BiH izdao je i priručnik za državne službenike na temelju kojega bi prepoznavali i prijavljivali govor mržnje. Priručnik je nastao kao odgovor na problem što većina državnih službenika govor mržnje uopće nije znala detektirati.
Rezultati analize pokazali su da u odgovorima državnih službenika u BiH na postavljeno pitanje mogu li definirati razliku između govora mržnje i slobode govora “većina upućuje na suštinsku razliku između slobode govora i govora mržnje i da postoje određene varijabilnosti koje proizlaze i iz različitih definicija govora mržnje, prije svega, zbog njegova izjednačavanja s uvredama i nepristojnošću, kao i neistinitim i neargumentiranim govorom i sl.”, dane su “šire formulacije, gdje su opisane razlike koje ispitanici smatraju značajnima i koje su u skladu s normativima i standardima”. Tek u 18% slučajeva nisu dobiveni konkretni odgovori na ovo pitanje.
Dio županija u FBiH je samoinicijativno počeo s izmjenama zakona kako bi se sankcionirao govor mržnje.
(www.jabuka.tv)
Predsjednik Domovinskog pokreta (DP) Ivan Penava objavio da će tri resora koja je dobila njihova…
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u srijedu je u New Yorku na sjednici Vijeća…
Obitelj Michaela Schumachera (55) zaradila je više od tri milijuna švicarskih franaka (3,06 miljuna eura)…
Sjednica Prvostupanjskog povjerenstva za licenciranje kluba Prve lige FBiH održana je u srijedu u prostorijama…
Veliki broj bivših nogometaša i osoba s javne scene iz Hrvatske i BiH u četvrtak…
Maturanti 51. generacije Srednje strukovne škole Široki Brijeg u srijedu su obilježili posljednji dan nastave…
Komentari:
Platićete za ovo