Prosječni iznos mita u BiH je 220 maraka

Ured Ujedinjenih naroda za borbu protiv droge i kriminala (UNODC) predstavio je danas u Sarajevu Izvještaj sa rezultatima istraživanja o poslovanju, korupciji i kriminalu u Bosni i Hercegovini. Domaćin prezentacije je bila Delegacija Europske unije u Bosni i Hercegovini uz podršku Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije Bosne i Hercegovine.

Ovaj izvještaj, koji je financirala Europska unija, je dio regionalnog projekta procjene korupcije u zemljama zapadnog Balkana. Ovo istraživanje u privatnom poduzetništvu slijedi izvještaj UNODC-a iz 2011. godine o mitu i drugim oblicima korupcije koji su iskusila domaćinstva u Bosni i Hercegovini.

“EU smatra da je korupcija ozbiljan izazov i prepreka za demokratski i ekonomski razvoj zemlje. Smatramo da je krajnje vrijeme da i BiH prepozna u kojoj mjeri korupcija šteti funkcioniranju institucija i ekonomije i postavi borbu protiv korupcije za jedan od svojih najvažnijih prioriteta na svim nivoima vlasti“, izjavio je dr. Renzo Daviddi, zamjenik šefa Delegacije Europske unije u BiH u svom uvodnom izlaganju.

U svom istraživanju o korupciji, UNODC je koristio pristup zasnovan na činjenicama kako bi izmjerio rasprostranjenost korupcije i opisao njene oblike na nivou države. Podaci o iskustvu korupcije su prikupljeni na osnovu definiranog uzorka – opća populacija, poslovni sektor i javni službenici – slijedeći jasne metodološke standarde.

Istraživanje se ne fokusira samo na percepciju korupcije, već mjeri stvarno iskustvo sa korupcijom i kriminalom na reprezentativnom uzorku poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini. Na osnovu intervjua sa 2000 poduzeća, istraživanje je pokazalo da korupcija igra značajnu ulogu u svakodnevnom poslovanju mnogih poduzeća. U prosjeku, jedno od deset poslovnih subjekata koje je imalo kontakta sa javnim službenicima je platilo mito u proteklih dvanaest mjeseci.

“Istraživanje jasno pokazuje da korupcija predstavlja veliku prepreku za poslovanje i ima negativne efekte na privatno poduzetništvo, kao i na poslovnu klimu, te odvraća kako domaće tako i strane investicije, što izaziva ozbiljne posljedice na ekonomski rast i razvoj“, izjavio je Micheal Jandl, istraživač u Odjelu UNODC za statistiku i istraživanje, koji je predstavio izvještaj.

Komentirajući rezultate istraživanja Sead Lisak, direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije u Bosni i Hercegovini je rekao: “Ovaj izvještaj nam pruža uvid u ozbiljnost problema korupcije u privatnom sektoru i potrebi hitnosti poduzimanja akcije. Pored toga, izvještaj ukazuje i na neophodnost aktivne uključenosti svih segmenata društva u antikorupcione napore, kako bismo našu zemlju učinili atraktivnijom za investicije, samim tim i za ekonomski razvoj“.

Istraživanje je pokazalo da je gotovo polovina (46,6%) od svih plaćenih mita javnim službenicima u Bosni i Hercegovini, plaćena gotovinom i da je prosječan iznos mita 318 KM. Hrana i piće (u 29% slučajeva) je sljedeći najpopularniji način plaćanja mita i na poslijetku (11,4%) ispitanika izjavljuje da su platili mito u obliku protuusluge.

Poslovni subjekti koji navode da plaćaju mito čine to u prosjeku 6,6 puta godišnje, otprilike jedno mito svakih osam tjedana. Raširenost i učestalost plaćanja mita je veća u Federaciji BiH (13,2% i 7,4%) nego u RS-u (5,5% i 4,8%). Prisutnost podmićivanja je veća za manja poduzeća (10 do 49 uposlenika), nego za poduzeća drugih veličina.

Građevinski sektor ima najvišu stopu prisutnosti podmićivanja, 15% ispitanika iz građevinskog sektora potvrđuje da su dali mito javnim službenicima. Zatim slijedi sektor transporta i skladištenja (11,1%), te sektor trgovine na veliko i malo (9,9%). Usluge smještaja i prehrane bilježe stopu prisutnosti podmićivanja od 8,8%, a sektor proizvodnje, opskrbe električnom energijom, plinom i vodom ima nešto nižu stopu prisutnosti podmićivanja od 6,2%.

Stopa prisutnosti podmićivanja javnih službenika je najveća za organe zdravstvenih ustanova (8,5%) i policijske službenike (6,1%).

Glavna svrha plaćanja mita je da se ubrza procedura (29%) i da se omogući okončanje procedure (17,4%). Osim toga, 8,6% mita se daje bez konkretne neposredne koristi, uz pretpostavku da će ovi ‘slatkiši’ u budućim interakcijama potaknuti javne službenike da provode postupke u interesu poduzeća.

Pored korupcije, istraživanje je pokazalo da su poduzeća u Bosni i Hercegovini pogođena i drugim oblicima kriminala: oko 7,1% poduzeća u Bosni i Hercegovini su bili žrtve prevare od stranih osoba, 5,8% provala, 2,5% za vandalizma, 0,8% krađe motornih vozila i 0,7% iznuđivanja, u proteklih 12 mjeseci.

Podaci ovog istraživanja pokazuju da korupcija zajedno sa kriminalom predstavalja veliki teret za ekonomski rast i razvoj zemlje. Od svih ispitanika u uzorku, 5,5% poduzeća je otkazalo investiranje zbog straha od korupcije, dok je 8,5% svih poslovnih lidera izjavilo da zbog straha od kriminala nisu investirali novac u prethodnih dvanaest mjeseci.

“Bolji uvid u rasprostranjenost i prirodu korupcije i kriminala u Bosni i Hercegovini je od krucijalnog značaja za uspostavu boljih strategija kao i preciznih pokazatelja koji će biti iskorišteni u borbi protiv korupcije. Ovo istraživanje nam daje čvrste i jasne podatke na osnovu kojih treba graditi buduće aktivnosti za borbu protiv korupcije u privatnom sektoru“, zaključio je Michael Jandl. Terensko istraživanje je provela Agencija PRISM Research iz Bosne i Hercegovine, navedeno je iz delegacije EU u BiH.

(www.bljesak.info)