Prosječna cijena bh. meda bi mogla biti 25 KM

Pčelinji fond u Bosni i Hercegovini nalazi se u kritičnom periodu zbog loših vremenskih prilika koje prevladavaju u dosadašnjem dijelu proljeća.

To bi moglo utjecati na ovogodišnje prinose meda koji bi u prosjeku mogao koštati 25 KM po kilogramu, u zavisnosti od vrste i kvaliteta.

Loše vremenske prilike, prije svega uzrokovane obilnijim padalinama i neujednačenim temperaturama zraka, ove godine u velikoj mjeri utječu na cvjetni period i polenske paše. Zbog toga pčelari moraju intervenirati, odnosno prehranjivati pčele kako bi one ostale u kondiciji za naredne paše.

Preporuka je da svi pčelari svojim pčelama pomognu dodavanjem šećerno-mednog tijesta, odnosno pogačama te laganim dodavanjem mednog, odnosno šećernog sirupa. Na takav način bi pčele nastavile svoj normalan rad, koji predstavlja razvoj legla i svega onoga što proizlazi iz toga, kaže za Klix.ba predsjednik Saveza pčelara Federacije Bosne i Hercegovine Rehad Deljo.

Nije sve izgubljeno, nade se polažu u glavnu pašu

Zbog relativno povoljnih prilika u zimskom periodu pčele su proljeće dočekale sa manjim potrošnjama hrane te se očekivala dobra paša, kao i prinosi. Međutim, priroda je pokazala svoje oštrije zube.

Mislim da se nalazimo u veoma kritičnom razdoblju za pčelu. Još uvijek nije izgubljeno sve jer su očekivanja da ćemo imati dobre prilike u najmedonosnijoj paši, odnosno vremenu bagrema koji je već počeo cvjetati na određenim lokalitetima. U ovu akciju pomaganja pčelarima svakako bi se trebale uključiti lokalne zajednice, odnosno ministarstva i struka, ističe Deljo.

Prema trenutno dostupnim podacima, u FBiH je registrirano između četiri i pet tisuća pčelara, uz 220 tisuća košnica, međutim pretpostavke su da je ipak prisutno duplo više njih jer nisu svi prijavljeni u službenoj evidenciji.

Godišnje se u našoj zemlji proizvede okvirno dvije tisuće tona meda, dok se isto toliko i uveze. Posebno je problematičan lažni proizvod koji je zastupljen na policama bh. marketa.

Bh. pčelarstvo je u vrlo složenom stanju, a ono treba imati dušu i budućnost. U njega treba investirati, educirati ljude, boriti se protiv patvorenog meda, donositi zakonske propise i zaštititi domaće proizvode. Mi nažalost još uvijek nemamo strategije razvoja pčelarstva u FBiH, niti registar pčelinjih paša. Bez podrške parlamenata uređenje ove oblasti ide veoma sporo, jer su politike veoma čudne, naglašava Deljo.

Utjecaj globalnih kretanja

Globalne ekonomske prilike utjecale su svakako i na poskupljenje pčelarskog repromaterijala, a prosječna cijena ovog pčelinjeg proizvoda po tegli ove godine bi u prosjeku mogla iznositi 25 KM.

Mi se nalazimo na tržištu koje diktira cijenu, to pojedinac ne može učiniti. Mi nemamo preveliku količinu, ali naš med ima kvalitetu. Cijena prošlogodišnjeg meda koji se i sada može kupiti u prosjeku iznosi od 17 do 25 KM. Ove godine, u zavisnosti od vrste meda, prosječna cijena bi realno trebala biti 25 KM. S druge strane, mi imamo i posebne medove koji zaslužuju znatno veću cijenu. Međutim, promjene su moguće jer mi ne znamo kakva će ova godina biti u konačnici, navodi Deljo, istaknuvši da pčelari kao veliku humanisti moraju razmišljati i o socijalnoj karti u BiH prilikom kreiranja cijena meda.

BiH je specifična jer ima zastupljena tri vrste klime, a posebno su interesantni Podrinje i Hercegovina. Naša zemlja se može pohvaliti i raznovrsnim medom, koji slovi za jedan od najkvalitetnijih u Europi, a najzastupljeniji je bagremov koji je i najizdašniji, nakon čega dolazi livadski, cvijetni, šumski te brdski.

Naše područje je zanimljivo za istraživanje i kreiranje registra paša. Mi imamo referentne institute za provjeru kvaliteta meda, dobit ćemo i laboratorij za otkrivanje pesticida uslijed trovanja maline. Pčelarstvo je otvorena priča i vrijeme je da mi zajednički radimo i unaprijedimo sve, a u tome nam je spremna pomoći i Europska unija, nadovezuje se Deljo.

Trenutna društveno-ekonomska situacija u BiH dovela je i do toga da sela postaju pusta, zemljišta su obrasla korovom, a nektara je sve manje, što se negativno odražava na pčelinji fond.

Zbog toga iskusni pčelari navode da se potrebno okrenuti dodatnom zasijavanju medonosnog bilja i šiblja, što predstavlja ozbiljan projekt u koji se moraju uključiti svi resorni nivoi koji su dosad napravili određene pomake u kontekstu poticajnih politika. Međutim, to je nedovoljno za adekvatan razvoj pčelarstva u BiH kao jedne od značajnih gospodarskih grana.

(www.jabuka.tv | Foto: Getty Images)